Ako ste alergični na ambroziju iste simptome vam mogu izazvati banane ili krastavci

U kuhinji ste, jedete krišku dinje, kad vas usta počnu svrbjeti, a čini vam se i da vam je jezik naotekao. Ono što vas muči jest oralni alergijski sindrom, kaže Bryan Martin, predsjednik američkog Sveučilišta za alergiju, astmu i imunologiju.

- Proteini u dinji strukturno su slični proteinima iz ambrozije tako da zbog toga možete imati istu blagu reakciju - govori Martin. Tako, primjerice, ako ste alergični na ambroziju iste simptome mogu izazvati i banane, krastavci i tikvice. Kao i čaj od kamilice.

Iscrpljeni imunološki sustav ne razlikuje bjelančevine

Alergije najčešće dolaze same, ponekad od rođenja, ponekad u kasnijoj dobi, no nakon pojave alergije na pelud, pojavljuje se i netolerantnost na neke namirnice. Tako, primjerice, u bolesnika alergičnih na pelud breze česta je alergija na jabuku, sirovi krumpir, mrkvu, celer, kivi i sl.

Fenomen u kojemu dolazi do preklapanja alergija sve je češći, naime osobe alergične na pelud razvijaju još neku od alergija na namirnice. To se događa jer proteini u tim namirnicama su isti kao oni koji se nalaze u peludi koja izaziva alergijsku reakciju. Imunološki sustav koji je već izmoren nema mogućnost razlikovati bjelančevine i reagira na njih kao na alergene.

Osobe ne moraju uvijek jednako reagirati na određenu namirnicu, jer sve ovisi o periodu u godini i o tome koliko je jak imunološki sustav.

Toksične i netoksične reakcije na hranu

Neželjene reakcije na hranu mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine: toksične i netoksične reakcije. Toksične se reakcije javljaju u svakog tko pojede određenu količinu hrane zaražene bakterijama ili toksinima. Netoksične reakcije javljaju se u preosjetljivih osoba, a mogu biti alergijske (imunološki mehanizmi) i nealergijske (reakcije nepodnošenja) koje nisu uzrokovane imunološkim mehanizmima. Alergijske reakcije na hranu mogu se podijeliti u reakcije koje su poput većine alergijskih bolesti posredovane IgE-protutijelima te one koje to nisu.

Te se reakcije mogu javiti u svakoj životnoj dobi, ali su najčešće u prvim godinama. Na Zapadu je učestalost tih reakcija u djece do 28%. Alergijske reakcije na hranu češće su u djece koja imaju neku drugu alergijsku bolest (atopijski dermatitis) ili su te bolesti prisutne u obitelji.

Najvažniji test za dokaz alergija na hranu je provokacijski test kada se pacijentu daju namirnice za koje se sumnja da su uzrok alergije te se prati mogući nastanak simptoma alergije.

Foto: iStock

Ako vas muče simptomi alergije važno je otkriti uzrok.

Koje se još alergije preklapaju?

• Kravlje mlijeko i govedina - Većina na meso i mlijeko gleda kao na dvije potpuno različite kategorije kad su alergije u pitanju, no ako ste alergični na mlijeko, neće biti dovoljno samo da svoj hamburger naručite bez sira. Naime, oko 10 posto onih koji su alergični na kravlje mlijeko, istu će reakciju imati i kad je govedina u pitanju, pokazalo je istraživanje Scotta Sicherera, profesora na Mount Sinai Hospital u New Yorku.
• Lateks i kivi - Na prvi pogled ovaj se spoj možda čini čudan, ali sjetite se da je lateks proizvod od gume koji dolazi od drva, govori William Silvers, profesor medicine na Sveučilištu u Coloradu. Ukratko, oni koji imaju oralni alergijski sindrom kad je u pitanju lateks, isto mogu doživjeti i kad jedu kivi. Isto se može dogoditi i s bananom i avokadom.
• Kikiriki i ostale mahunarke - Ako ste alergični na kikiriki, mogućnost da ćete reagirati i na ostale mahunarke kao što su grašak, leća i grah je oko pet posto, pokazuju istraživanja.
• Pelud sa stabala i jabuke - Ako vam smeta pelud sa stabala, onda vam zasigurno neće biti šok kad vam kažemo da će vam isto biti i od voća koje raste na njemu uključujući jabuke, naranče i breskve.
• Pelud trava i celer - Alergija na trave ponekad ide ruku pod ruku s oralnom alergijskom reakcijom na celer, kao i rajčice, naranče i breskve.