5 medicinskih noviteta: od genetičkog proricanja sudbine do 3D ispisa

Piše: Tanja Rudež

Što nam nosi medicina u 2019. godini? Dok nas velika medicinska otkrića tek trebaju iznenaditi, vodeći ljudi poznate Klinike Cleveland, na čijem je čelu naš liječnik dr. Tomislav Mihaljević, te uredništva popularnoznanstvenih časopisa New Scientist i Technology Review najavili su neke od medicinskih prodora za koje se smatra da će obilježiti ovu godinu. Osvrćemo se na pet medicinskih prodora koje možemo očekivati u 2019. godini.

Ove godine očekuje se novi prodor u imunoterapiji, jednoj od strategija koje najviše obećavaju u liječenju malignih oboljenja. Imunoterapija je oblik biološke terapije kod koje se koristi vlastiti imunosni sustav tijela za borbu protiv raka. Imunosni sustav normalno traži i uništava stanice raka. No, tumorske stanice pronalaze sofisticirane načine skrivanja od napada imunosnog sustava, što im omogućava da rastu i napreduju. Stoga je reakcija imunosnog sustava na rak obično slaba. Upravo su prošlogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za medicinu James Allison i Tasuku Honjo otkrili proteine koji djeluju kao kočnica na imunosni sustav. Kasnije su otkrili da oslobađanje tih kočnica omogućava imunosnom sustavu da efikasno napada stanice raka. Zahvaljujući tim otkrićima posljednjih su godina razvijeni brojni lijekovi, tzv. inhibitori kontrolnih točaka. No, brojni znanstvenici i liječnici diljem svijeta otkrivaju nove imunoterapijske ciljeve i biomarkere, što budi nadu da će uskoro za sve oblike tumora postojati učinkovite terapije.

Brojni operativni zahvati koji se danas izvode mnogo kraće traju i manje su invazivni nego u prošlosti velikim dijelom i zbog integracije robota u kirurgiju. Primjerice, pomoću robotskog sustava u SAD-u se operira 90 posto oboljelih od raka prostate. Skraćeno vrijeme oporavka i ograničena bol nakon operacije samo su neke od prednosti za pacijente, a ove se godine u svijetu očekuje daljnji napredak na tome području. Što se tiče naše zemlje, uz pomoć bespovratnih sredstava iz EU fondova u KBC Zagreb trebao bi stići prvi kirurški robotski sustav na kojem će operirati i kirurzi iz drugih bolnica te se educirati mladi liječnici. Hrvatska ima iskustva u primjeni robotike u medicini jer je, kao zajednički projekt prof. Bojana Jerbića sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje i doc. dr. Darka Chudyja, predstojnika Zavoda za neurokirurgiju KB Dubrava, razvijen robot RONNA. Taj se robot od 2016. koristi za neurokirurške zahvate na tjednoj bazi, a tim razvija i novi robot NERO. Cilj je da taj robot bude precizniji, brži i učinkovitiji na području stereotaksijske neurokirurgije.

Prije nekoliko godina jedan je mladi Amerikanac vozilom hitne pomoći prebačen u bolnicu s ozbiljnim krvarenjem nastalim uslijed ozljeda u teškoj prometnoj nesreći. Kako bi mu se spasio život, bila je nužna transfuzija krvi. No, problem je što je taj mladi pacijent bio Jehovin svjedok, a pripadnici te kršćanske vjerske zajednice odbijaju transfuziju krvi. Srećom, njegovi su liječnici bili svjesni alternativnog pristupa, koji doduše nije odobrila Američka agencija za hranu i lijekove (FDA), ali je odobren za kliničku uporabu u Rusiji i Južnoafričkoj Republici. Trideset sati nakon nesreće pacijent je primio Hemopure, umjetni prenositelj kisika koji je razvila jedna američka biotehnološka tvrtka. Umjetni prenositelji kisika oponašaju ponašanje prirodnog proteina hemoglobina u crvenim krvnim stanicama, a često ih nazivaju umjetnom krvlju. Zasad umjetna krv nije odobrena ni u Americi ni u Europi, no ove se godine u Velikoj Britaniji očekuju prvi klinički pokusi transfuzije umjetne krvi.

Foto: iStock

Jednom kad zažive, DNK karte bit će golem iskorak u javnom zdravstvu, slažu se i znanstvenici.

Jednog dana u ne tako dalekoj budućnosti bebe će odmah nakon rođenja dobiti svoj DNK izvještaj. Iz DNK karte svoga djeteta roditelji će saznati kakve su šanse da ono bude inteligentnije od prosjeka te hoće li tijekom života biti izloženo povećanom riziku od određenih bolesti, primjerice kardiovaskularnih oboljenja i tumora. Technology Review upozorava kako je znanost koja takva DNK izvješća čini mogućim pred našim vratima zahvaljujući velikim genetskim studijama, od kojih neke uključuju i više od milijun ljudi. Iako novi genetski testovi nude vjerojatnosti obolijevanja od nekih bolesti, a ne i njihove dijagnoze, znanstvenici smatraju da će biti golem iskorak u javnom zdravstvu. Ipak, postoji i opasnost od njihove zloporabe.

- Zbog mogućnosti da se genetički podaci koriste istodobno i u dobre i u loše svrhe nova tehnologija istodobno je uzbudljiva i alarmantna - rekao je Eric Turkheimer, profesor psihologije sa Sveučilišta Virginia.

Iako se 3D printanje koristi već desetljećima u raznim laboratorijima, ta se tehnologija tek posljednjih sedam-osam godina raširila na različita područja ljudske djelatnosti, uključujući i medicinu. 3D tehnologija u službi suvremene medicine donijela je značajna poboljšanja u odnosu na tradicionalne metode liječenja. Velik napredak postignut je u prvom redu u kirurgiji i ortopediji, osobito u pristupu tretiranju prijeloma kostiju. Također, 3D ispis korišten je i kod mnogih kompliciranih operacija srca, a Klinika Cleveland objavila je kako je ta tehnologija korištena i kod potpune transplantacije lica Katie Stubblefield (21). Ta se mlada Amerikanka zbog razočaranja u ljubavi 2014. godine ustrijelila bratovom puškom u lice. No, pravu revoluciju u medicinu donosi 3D printer koji se koristi živim stanicama za ispis. Ta vrsta tehnologije korištena je u liječenju mladog Luke Masselle koji je rođen s deformitetom (spina bifida), zbog čega mu bubrezi i mokraćni mjehur nisu funkcionirali. Prošao je desetak operacija, stalno je bio bolestan te jedva da se mogao dići iz kreveta. Luke Massella jedan od deset ljudi na svijetu koji su primili mokraćni mjehur proizveden od vlastitih stanica.