Rak od kojeg je Vedrana Rudan preminula iznimno je rijedak i smrtonosan. Dr. Mušterić: ovaj simptom ne ignorirajte

Smrt književnice Vedrane Rudan u 77. godini života ponovno je u središte pozornosti stavila rijetku i izrazito agresivnu bolest s kojom se borila posljednje dvije godine - kolangiokarcinom, odnosno rak žučnih kanalića. Riječ je o tumoru koji se često naziva “tihom bolešću“ jer u početku može proći gotovo bez simptoma, a kada se oni pojave, bolest je nerijetko već uznapredovala. Rudan je svoju dijagnozu javno objavila u svibnju 2024. godine, a o bolesti je nastavila pisati otvoreno i u svom prepoznatljivom stilu. Otkrila je i da je pripadala manjini pacijenata kod kojih je operacija bila moguća.

- Moj je rak j****o rijedak, zove se rak žučnih kanalića, čini mi se. Samo pet posto sretnika može se operirati. Ta sam - napisala je tada.

Književnica, novinarka i kolumnistica Vedrana Rudan preminula je u 77. godini života

Foto: Damir Škomrlj/CROPIX

Kolangiokarcinom

Kolangiokarcinom nastaje u stanicama žučnih kanalića, sustava kojim se žuč iz jetre prenosi prema žučnom mjehuru i tankom crijevu. Može nastati unutar jetre, kada govorimo o intrahepatičnom kolangiokarcinomu, ili izvan nje. Upravo mjesto na kojem se tumor razvije može utjecati i na to kada će se pojaviti prvi simptomi.

Kako objašnjava dr. Goran Mušterić, dr. med., subspecijalist onkološke kirurgije, jedan od najvećih problema ove bolesti jest to što danas nemamo pouzdanu metodu kojom bismo je mogli tražiti u općoj populaciji prije pojave simptoma. Riječ je o rijetkim tumorima gornjeg dijela probavnog sustava, a dodatni je problem to što dugo ne moraju izazivati karakteristične simptome.

- Ako tumor zahvati samo određeni segment žučnih vodova, sustav i dalje može funkcionirati i osoba ne mora imati jasne tegobe. Ako zahvati glavni žučni vod i onemogući otjecanje žuči, može se pojaviti žutica. Problem je što je bolest tada često već uznapredovala objašnjava dr. Goran Mušterić.

Kolangiokarcinom se zbog toga nerijetko dijagnosticira tek u trećem ili četvrtom stadiju. U uznapredovaloj fazi bolest često više nije moguće liječiti operacijom, pa se primjenjuje sustavno liječenje, prije svega kemoterapija. Ovi tumori pritom mogu biti relativno otporni na postojeće oblike sustavnog liječenja, a ograničene su i mogućnosti radioterapije.

- Jedina prava mogućnost izlječenja jest kirurška resekcija, odnosno potpuno odstranjenje tumora, ali upravo zbog kasnog otkrivanja mnogi bolesnici u trenutku postavljanja dijagnoze više nisu kandidati za operaciju - kaže liječnik.

Imunoterapija i ciljane terapije kao novi iskorak u liječenju

Nove mogućnosti ipak otvaraju imunoterapija i ciljane terapije, osobito kod bolesnika kod kojih se utvrde određene molekularne promjene. Zbog toga sve važnije postaje sveobuhvatno molekularno profiliranje tumora, uključujući određivanje mikrosatelitske nestabilnosti (MSI) i statusa sustava za popravak pogrešaka DNA (MMR).

- Takvim analizama možemo utvrditi je li bolesnik kandidat za neku od novijih terapija. Hrvatska, kada govorimo o lijekovima koji su odobreni u Europskoj uniji ili SAD-u, ne zaostaje značajno. Ono gdje još imamo prostora za napredak jest dostupnost sveobuhvatnog molekularnog profiliranja i genetskog savjetovanja te vrijeme čekanja na takve pretrage. Ipak, i na tom području stvari se kreću naprijed - ističe.

Ne ignorirajte

Iako kolangiokarcinom nema tipične rane simptome, Mušterić upozorava da dugotrajnije i neobjašnjive probavne tegobe ne treba jednostavno ignorirati.

- Ako se učestalo javljaju nadutost nakon jela, bolovi u području želuca ili druge tegobe koje traju, treba ih shvatiti ozbiljno i napraviti barem inicijalnu obradu. Ona može uključivati ultrazvuk abdomena i laboratorijske nalaze, a prema procjeni liječnika i određivanje tumorskog biljega CA 19-9 - zaključuje.

Zašto je prognoza za rak žučnih kanalića tako loša?

Prema podacima Američkog društva za borbu protiv raka petogodišnje relativno preživljenje kod lokaliziranog intrahepatičnog raka žučnih kanalića iznosi oko 25 posto, dok kod bolesti s udaljenim metastazama pada na oko tri posto. Kod ekstrahepatičnog raka žučnih kanalića petogodišnje preživljenje iznosi oko 19 posto za lokaliziranu, odnosno oko dva posto za metastatsku bolest.