Osobnost čini način na koji osoba misli, što osjeća, kako djeluje. To su navike i reakcije na svijet oko sebe. Kako čovjek odrasta i uči, mijenjaju se i raspoloženja. Ipak, neka specifična zdravstvena stanja mogu uvelike utjecati na nečiju osobnost i promijeniti je pa se osoba počne ponašati potpuno suprotno uobičajenom, dotadašnjem karakteru.
1. Demencija s Lewyjevim tijelima: pasivnost
Nakon Alzheimerove bolesti ovo je drugi najčešći tip demencije. Skupine neobičnih bjelančevina, nazvanih Lewyjevim tijelima, formiraju se na područjima mozga koja kontroliraju pamćenje, kretanje i razmišljanje i to na osobu utječe mentalno i fizički. Ljudi imaju tendenciju da postanu pasivniji, oštećeno im je pamćenje, ne pokazuju emocije i gube interes za hobije i druge aktivnosti.
2. Parkinsonova bolest: odsutnost
Počinje s laganim tremorom, drhtanjem ruku, ali s vremenom se stanje pogoršava i može utjecati na hod, sposobnost govora, spavanje, razmišljanje. Čak i u ranijoj fazi zna uzrokovati stanja iznenadne nepažnje ili nagle opsjednutosti detaljima. U kasnijoj fazi osoba postaje odsutnija i mnogo nedruštvenija nego prije. Oboljelom je teško zadržati tijek misli.
3. Alzheimerova bolest: u početku zabrinutost
Ova bolest utječe na sposobnost razmišljanja, procjene, pamćenja i odlučivanja. Čovjek postaje zbunjen i mijenja se način na koji djeluje. Na početku je zabrinut i osjeća lakše smetnje, ali s vremenom se javljaju ozbiljnije posljedice. Tako nekad draga i smirena osoba može postati zahtjevna i tvrdoglava, a netko tko se često brinuo oko svega i bio sklon paničarenju odjednom postaje nezainteresiran i ne brine se ni oko čega.
4. Huntingtonova bolest: zaboravljanje osnovnih radnji
Ovo je bolest s kojom se čovjek rađa, nasljedna je, ali obično se počne manifestirati u tridesetim ili četrdesetim godinama. Oštećuje stanice mozga i utječe na svaki aspekt života. Rani simptomi su problemi s raspoloženjem ili spoznajama, a s vremenom osoba više ne može jasnorazmišljati, zanemaruje i zaboravlja osnovne stvari poput pranja zuba te nije ni svjesna da se to događa.
5. Multipla skleroza: euforija
Kod ovog stanja imunosni sustav napada živce u mozgu i kralježnici, što može uzrokovati razne tegobe - od problema s mokraćnim mjehurom do toga da osoba ne može hodati. U nekim slučajevima dovodi do osjećaja euforije pa je, na primjer, razina sreće iznad normalne, toliko da osoba nema nikakav dodir sa stvarnošću. Oboljeli su u stanju nekontrolirano plakati ili se smijati, a da to uopće nije u skladu s onim kako se osjećaju.
6. Bolest štitnjače: promjene raspoloženja
Štitnjača stvara hormone koji tijelu govore koliko brzo ili sporo radi. Ako ih je previše, čovjek se može osjećati kao da je nagazio na papučicu gasa. Razdražljivost, zabrinutost i promjene raspoloženja tipični su simptomi ove bolesti. Ako hormona nema dovoljno, to će rezultirati nekim kognitivnim problemima, dolazi do zaboravljivosti i teškoća u razmišljanju, a primjetno je i smanjenje motoričkih sposobnosti. Ako se ne liječi, ostavlja dugotrajne negativne posljedice na mozak.
7. Moždani udar: gubitak strpljenja
Kada je protok krvi u dijelu mozga smanjen, stanice ne dobivaju dovoljno kisika i počinju umirati. Opseg oštećenja ovisi o tome koliko traje moždani udar i gdje se točno u mozgu dogodio. Osoba nakon toga ima problema s kretanjem i pomicanjem dijelova tijela, ali mijenja se i osobnost. Lakše izgubi strpljenje, ima ozbiljne promjene raspoloženja i impulzivnija je nego prije.
8. Depresija: kod žena tuga, kod muškaraca ljutnja
Prodire u svaki dio života. Ne samo da utječe na raspoloženje nego i na stvari o kojima osoba misli, na pamćenje i na odluke. Mijenja način razmišljanja o svijetu koji je okružuje. Različito se manifestira ovisno o spolu. Žene se često osjećaju bezvrijedno, tužno i krivo, a muškarci umorno, razdraženo i ljutito.
9. Opsesivno-kompulzivni poremećaj: anksioznost i tjeskoba
Ovo stanje osobu čini tjeskobnom te ima misli i poticaje koje jednostavno ne možete zaustaviti. Na primjer, nešto je tjera da stalno iznova pere ruke. Sumnja u sebe i dugo rješava jednostavne zadatke. Ako takvu osobu netko kritizira, to samo hrani njenu anksioznost pa se osjeća još gore.
10. Bipolarni poremećaj: intenzivne promjene raspoloženja
Uzrokuje promjene raspoloženja koje idu daleko iznad normalnih uspona i padova svakodnevnog života. Kada je takva osoba "gore", osjeća se nervozno, brzo govori i sklona je rizičnim stvarima. Kada je "dolje", zabrinuta je, nema energije i osjeća se bezvrijedno. Ponekad su ti osjećaji izmiješani. Ove intenzivne promjene čine nered u spavanju i količini energije i takvoj je osobi teško jasno razmišljati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....