SHUTTERSTOCK
jeste li se zapitali

​Kako iskustva u ranom djetinjstvu oblikuju našu osobnost?

Jeste li se ikada zapitali i pozabavili se jako važnim pitanjem - kako ja vidim i doživljavam sebe?

Ništa ne možemo promijeniti dok god to ne prihvatimo. Osuda ne oslobađa, već tlači.

  • Carl Gustav Jung


Jeste li se ikada zapitali i pozabavili se jako važnim pitanjem - kako ja vidim i doživljavam sebe? Je li mi moja trenutna slika i uvjerenja koja imam o sebi trenutno služi ili me sabotira? Slika koju imam i gajim o sebi tijekom života, jedna je od potreba da ostanemo dosljedni sebi jer utječe na apsolutno sve aspekte u našem životu.

Svatko ima neku određenu sliku o sebi, i o tome kakvi smo. Kako ne bi došlo do izvrtanja i krive slike o sebi koja može postati i patološka, poanta je da ta slika mora biti utemeljena na objektivnim dokazima. To je naš stav o nama samima. Budući da se najčešće ne temelji na dokazima, onda se ta slika o sebi odnosno naše samopoštovanje negativno manifestira i utječe na naš život.

Ljudi najčešće miješaju pojmove samopoštovanja i samopouzdanja

Samopouzdanje je kognitivna dimenzija i znači kako ja procjenjujem svoje sposobnosti i vještine u različitim područjima. Primjer. Mislim da sam jako dobra u učenju stranih jezika ili pisanju, i sl. dok sam s druge strane loša u rješavanju zadataka iz kemije i fizike, ili u tjelesnom odgoju. Sve te procjene koja ja imam o sebi, imaju dobar ili loš utjecaj na moje samopoštovanje -sliku o sebi.

S druge strane, samopoštovanje predstavlja našu emocionalnu dimenziju odnosno vrednujem li to na negativan ili pozitivan način, i jesam li ja općenito zadovoljna ili nezadovoljna sa sobom.

Zastanite sada na trenutak i malo razmislite o sebi. Bude li vam se ugodne emocije poput ponosa ili neugodne uz osjećaj žaljenja za nekim propuštenim prilikama ili lošim odlukama koje ste donijeli? Osjećate li nelagodu kada se prepustite mislima u tom smjeru?

Naše samopoštovanje ima ogroman utjecaj na naš život. Mogli bismo ga usporediti s dobrim temeljima kuće na kojem gradimo sve ostalo. Ti temelji su zapravo dobro utvrđena i usađena vjerovanja koja imamo o sebi, o drugima i o svijetu, a koja su utemeljena jako davno, još u ranom djetinjstvu i iskustvima koja smo doživjeli - i ona lijepa i ugodna kao i loša i neugodna. Samo se nekih sjećamo dok su sva druga ostala duboko zaključana u našoj podsvijesti.

image
SHUTTERSTOCK

Rana iskustva

Čovjek od svojih najranijih godina dobiva povratne informacije iz svoje okoline, odnosno prije svega od svojih primarnih skrbnika, braće i sestara - kakvi smo mi kao osoba.

Jeste li često tijekom odrastanja slušali izjave tipa: ‘‘Kako si smotana i spora‘‘, ‘‘Kakav si ti cmizdravac‘‘, ‘‘Baš si zločest‘‘, ‘‘Nikad ništa od tebe“, ‘‘Isti si kao tvoj glupi otac‘‘, itd.?

Ili ste sretnik pa ste slušali pozitivne izjave koji su pozitivno utjecala na vašu sliku o sebi i kasnije na vaše samopouzdanje: ‘‘Super si to napravio‘‘, ‘‘Jako si pametna i vrijedna‘‘, ‘‘Lijep si i pametan‘‘, ‘‘Sigurno ćeš uspjeti, a ako i ne uspiješ, budeš iz drugog pokušaja‘‘, ‘‘Vjeruj u sebe jer ti to možeš‘‘.

Djeca uče od malih nogu prema modelu odnosno modelirajući druge i slušajući ono što govore o nama. Tu su nažalost i mediji, internet, društvene mreže koje imaju jako negativan utjecaj danas na djecu, a sutra na adolescente. Djeca uče iz svih tih sadržaja zato je jako bitno postaviti granice i naučiti djecu kakav da sadržaj konzumiraju jer sve što pročitaju shvaćaju zdravo za gotovo. Drugim riječima, sve su to izvori informacija koje dobivamo o sebi i imaju ogroman utjecaj u oblikovanju našeg mišljenja o nama samima.

No da se vratimo na utjecaj ranih iskustava i kakav utjecaj mogu imati na ono što jesmo danas, odnosno kako se vidimo.

Ponovo zastanite, prvo pročitajte sva pitanja pa se ponovo vratite na svako od njih i zapitajte se, jeste li iskusili nešto od navedenog tijekom svog odrastanja:

  • Je li mi nedostajalo emocija i topline tijekom odrastanja?
  • Jesam li mogla postići standarde koje su mi postavili roditelji odnosno da sam se osjećala da nikada nisam bila dovoljno dobra u njihovim očima koliko god se trudila?
  • Jesam li bila/o emocionalno zapostavljena od strane oba ili jednog roditelja, zapuštena, često kažnjavana, manipulirana, zlostavljana emocionalno ili tjelesno?
  • Često sam se osjećala kao da se nigdje ne uklapam.
  • Osjećala sam se da nikada neću dosegnuti standarde svojih vršnjaka, primjerice u školskom uspjehu ili u tinejdžerskoj dobi kada izgled ima važnu ulogu. Jeste li iskusili izrugivanja, kritike, omalovažavanje, bullying od strane vršnjaka zbog tjelesnog izgleda, zbog roditelja, jer niste dovoljno pametni, i sl?
  • Često sam bio i služio drugima kao rame za plakanje dok moje muke nitko nije vidio i znao za njih?
  • Moji bližnji (roditelj, braća ili sestre) često su iskaljivali svoje frustracije na meni, kritizirali me, rugali mi se da nisam nikad dovoljno dobar?
  • Često sam se našla ja u ulozi roditelja nekom od svojih roditelja da sam ja bila ta koja je mamu morala često tješiti kada bi plakala ili bila depresivna i sl.?
  • Moja obitelj nije baš bila prihvaćena kao takva od strane okoline?

Kako sebe vidite i doživljavate, takav će vam biti i čitav život

Kroz što god da ste prošli u životu i postali to što danas jeste, na kraju priče, kada se pogledate u zrcalo bitno je da prihvatite i cijenite tu osobu koju vidite ispred sebe sa svim svojim vrlinama i manama, prednostima i nedostatcima. Zašto je to bitno? Zato što ta stvarna slika o sebi (ona koju imate u dubini duše a ne ono što glumite vani prema drugima), ne samo da govori kako se osjećate u sebi (zadovoljno, ispunjeno, cjelovito, sretno - frustrirano, nezadovoljno, glupo, kao da nigdje ne pripadam, usamljeno...), nego utječe i na vaš emocionalni, tjelesni, poslovni, ljubavni, društveni život.

Ta slika o sebi koja se formirala nekada davno i nastala kao produkt učenja i naslijeđenih vjerovanja o sebi koji su se internalizirali u naš self, nije tj. ne mora biti, ako to ne želite, slika zacrtana u kamenu. Drugim riječima, mi tu sliku možemo ponovo modelirati ili oblikovati prema nekim novim standardima i izgraditi zdravu sliku o sebi koja nas više neće sabotirati kroz život.

Nikada nije kasno za promjene, a jedina osoba koja to može učiniti ste vi. Stoga ne gubite više svoje dragocjene resurse očekujući da će se drugi ljudi promijeniti zbog vas. Prihvatite i sebe i njih sa svim svojim vrlinama i manama i razmislite odnosno pokrenite se u akciju ako vam se nešto ne sviđa u s vezi vas jer je to moguće. Radom na sebi i polako upoznavajući sebe i vi možete okrenuti i ispisati nove stranice vašeg životne priče i biti ponosni na sebe.

Zadatak: Opišite sebe u nekoliko rečenica. Pitajte se: „Tko sam ja kao osoba?“

Sve ono što te nervira kod drugih može te odvesti do boljeg razumijevanja samoga sebe‘

  • Carl Gustav Jung
16. prosinac 2024 19:48