Jeste li i vi konačno spremni suočiti se sa svojom ‘sjenom‘?

Ove se subote naša obitelj proširila za još jednu malu članicu - na sveopću radost stigla nam je i druga unučica. Dok je mama u rodilištu, starija seka je bila od petka do ponedjeljka kod nas na čuvanju. Iako inače imamo pravilo da ne uključujemo televiziju kad je dijete tu, ovoga puta smo joj dopustili da pogleda nekoliko svojih omiljenih crtića - o Peppi Praščić. Ti animirani filmići (i istoimene slikovnice) stvarno su za svaku preporuku za malenu djecu - ugodni, zanimljivi, zabavni i poučni.

Vrativši se kući iz trgovine, dok sam još skidala jaknu i šal, za uho mi je zapela rečenica iz jednog od tih crtića kojeg je unučica upravo gledala: „Ne možeš otići od svoje sjene.“ Pa sam sjela i sa zanimanjem pogledala ovu temu. Radilo se o tome da male životinje (glavni junaci) otkrivaju kako svatko od njih ima sjenu koja ga stalno prati.

Meni je sve to zazvučalo izuzetno simbolično pa sam sa zanimanjem slušala što će mi još ovaj crtić poručiti. Evo njegovih (zapravo vrlo dubokih) pouka.

Sjena koju nosimo

U školi za integrativne terapeute koju sam pune četiri godine pohađala, učili smo puno o ‘sjeni‘. U većini psiholoških pristupa sjenom se naziva sve ono što u sebi ne želimo ili se ne usudimo vidjeti. U što ne želimo pogledati i time se pozabaviti. Bilo da se radi o osjećajima ili osobinama za koje vjerujemo da su loši i ne želimo ih sebi priznati, dijelovima sebe koje mislimo da ne smijemo pokazivati, nečemu u što nam je preteško pogledati ili pak sposobnostima i talentima koje smo potisnuli i ne dopuštamo si izraziti ih. Dok smo još tada davno učili o svim aspektima sjene, ja sam u glavi formirala sliku o sjeni kao nevidljivoj vreći koju svatko od nas stalno nosi sa sobom i u koju se ne usuđujemo posegnuti, a u toj su vreći svi oni dijelovi nas za koje smo još u ranom djetinjstvu naučili da su nepoželjni.

Tu vreću nosimo iza leđa, da u nju ne gledamo i mnogi se cijeli život pretvaraju da ona ne postoji. A ipak osjećamo njezinu težinu, ta vreća nam ne dopušta da budemo potpuno svoji, slobodni i istinski ostvareni.

A ta naša ‘sjena‘ se ponaša baš kao prava sjena - ne možemo od nje otići ni pobjeći. Ona nas tiho (a ponekad i vrlo glasno) zove da se njome pozabavimo.

Pa su tako likovi u crtiću pokušavali brzo trčati, čak i juriti na romobilu da pobjegnu od svoje sjene, ali gospodin Slon im je objasnio:“Nikad ne možeš pobjeći od svoje sjene. Sjena uvijek ostaje pored tebe.“ Ova istinita rečenica nam zapravo svima poručuje da bismo trebali prestati kroz život juriti (kao da ćemo svim svojim akcijama i okupacijama odagnati postojanje one ‘vreće‘ na svojim leđima), nego da radije zastanemo, hrabro otvorimo tu vreću i pozabavimo se svime što odavno čeka da u to pogledamo. Jer inače - što dulje čekamo, to će ‘vreća‘ postajati sve veća i sve teža.

Ovčica Suzi rekla je gospodinu Slonu:„Tvoja sjena je prevelika, usporava te.“ A mali slonić je dodao: „George i ja imamo najmanje sjene jer smo najmanji.“ Da, malena djeca imaju malene sjene - još uvijek su iskreno i potpuno ono što jesu, autentični i bez skrivanja. No kako rastemo, tako svoju sjenu punimo svime onime što nam iskustvo pokaže da nije mudro pokazivati. Pa sjene odraslih ljudi postanu prevelike i zaista ih usporavaju.

A kako su životinje u crtiću objasnile što je to sjena? Ovako: “Kad nešto priječi prolaz zrakama sunca, stvori se sjena.“ Da, uistinu, kad priječimo da dijelovi nas budu ‘osvijetljeni‘, vidljivi, kad mi sami stojimo na putu između svjetla i dijelova sebe koje skrivamo, upravo tako kreiramo svoju sjenu.

Zanima li vas kako je ovaj Peppa - crtić završio? Spustila se noć i sjene su jednostavno - nestale! Je li to možda pouka da se ne bojimo zaroniti u ono što doživljavamo kao mrak unutar nas. Tek kad se usudimo u to uroniti, biti s tom ‘tamom‘, taj dio sebe prihvatiti, tek tada će se naša sjena rastopiti i prestat će nam biti teška.

A bitno je i da pri tom ne zaboravite - u toj vašoj sjeni ne nalaze se samo ‘neugodni‘ dijelovi vas koje je važno naučiti prigrliti, nego i mnogi talenti za koje ste vjerovali da ih ne smijete izraziti, a koji vas preklinju da ih vidite i konačno si dopustite da u njima zasjate!

Sjena je ustvari izvor mnogih blaga i put prema istinskoj unutarnjoj slobodi.