Vodič za urbane vrtlare: koje začinsko bilje i povrće posaditi na balkonu i kako da vam konačno uspiju

Uzgoj začinskog bilja, povrća i voća na balkonu sve je veći trend, koji sa sobom nosi mnoge koristi. Osim što lijepo izgleda, ukrašava nam životni prostor, ugodno miriše, začinsko bilje, povrće i voće poslužit će u kuhinji jer nam je trenutačno dostupno. Posude na balkonu ne trebaju uopće zauzimati puno prostora, začine možete posaditi u viseće tegle, košare, torbe, povrće poput cherry rajčica, matovilca, salate, chili papričica, luka u sanduke i stepenaste gredice, a u balkonskim teglama uspijevaju i neke vrste voća, posebno jagode, maline i citrusi. Jednostavno se uzgajaju i ne zahtijevaju neko posebno znanje - tek redovito zalijevanje i prihranu te redovito rezanje (začini) i ubiranje plodova (cherry rajčica).

Osim što su vam uvijek dostupni, još je jedna prednost uzgoja začina na balkonu - tijekom zime možete ih premjestiti u kuhinjski prozor i nastaviti uživati u mirisima i okusima. Sad je pravo vrijeme da razmislite o sadnji urbanog vrta jer bi krajem travnja i početkom svibnja već trebali posaditi na balkon sadnice biljaka.

Odlučite što ćete posaditi

Što želite imati u balkonskom vrtu? Začine koje koristite u kuhinji poput peršina i korijandra? Ili lavandu i bosiljak - da vam vaš balkonski vrt miriše na Mediteran? Želite li teglu s biljkom koja cvjeta, a kasnije daje slasni plod - jagoda? Neke biljne vrste tjeraju i insekte pa možete bezbrižnije ljeti uživati na balkonu. Poznato je, naime, da rajčica djeluje kao repelent za muhe, a bosiljak za komarce.

Od začinskog bilja urbani vrtlari na balkonu najčešće sade luk vlasac, peršin, kopar, timijan, kadulju, ružmarin, bosiljak i metvicu, jer se njihovi listovi beru i koriste cijelu godinu. Od povrća su za balkonski uzgoj najkorisniji salatni krastavac, paprika i paradajz te tikvice jer dozrijevaju cijelo ljeto i ranu jesen.

Kada odlučite što biste htjeli posaditi u vaš vrt na balkonu svakako se o biljkama i njihovim potrebama informirajte sa stručnjakom ili nekim tko je vješt u vrtlarstvu. Imajte na umu i eventualni odlazak na godišnji odmor pa posadite ono što će dozreti prije toga ili osigurajte brigu o bilju u vremenu kada vas nema u stanu.

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Tegla, gredica ili viseći vrt

Ni za odabir posuda u koje ćete posaditi biljke nije potrebno veliko znanje. Većina začina dobro će rasti u posudama, od glinenih pa sve do visećih, a važno je jedino da posuda ima otvore za drenažu i da se prije sadnje na dno položi dobar propusni materijal.

Najbolji začini za rast u posudama su majčina dušica, peršin, vlasac, lovor i ružmarin. U posudama će dobro rasti i čili papričice, patuljasta sorta krastavca ili lisnate salate. Povrće poput krastavca ili paprike čak i bolje uspijeva u posudama nego na gredicama, no treba ih posaditi u dovoljno velike posude kako bi se razvio korijen. Cherry rajčicama, limunu, malinama, aroniji i borovnici, ali i ukrasnom ljekovitom bilju poput lavande i kamilice najviše odgovaraju tegle zapremnine od 25 litara. Dublju teglu zahtijevaju i peršin, celer te komorač jer razvijaju bogati korijen.

Ako sadite voćke u tegli, birajte patuljaste sorte i veliku posudu (promjera najmanje 60 cm).

Većina začinskog bilja može rasti u manjim posudama, kao i salatno povrće sitnih listova, koje može rasti u posudama dubokim svega 8-10 cm. Potočarka, rukola, matovilac, tušta ili maslačka imaju plitko korijenje, brzo dozrijevaju, a i pogodne su za višekratno rezanje.

U uzdignute gredice bilje sadimo u jednom ili više redova, a one su odličan odabir za sadnju kupusa, salate, mrkve, luka, rotkvice... No u uzdignute gredice možete zapravo posaditi bilo što, i cvijeće i začine.

Posude u kojima se uzgaja povrće mogu se reciklirati od svakodnevnih predmeta iz kućanstva poput starih limenki, plastičnih boca, kašeta, drvenih sanduka. Sve ovisi o vašoj kreativnosti i snalažljivosti.

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Sadnica ili sjeme

Sadnice začinskog bilje mogu se kupiti u vrtnim centrima ili se mogu posijati kao sjeme. Ako kupujete sadnice u vrtnom se centru možete dobro informirati, a ako kupujete sjeme pazite da je dobre kvalitete i kupujte u provjerenim prodavaonicama sjemena. Još je bolje ako poznajete vrtlara koji ima svoje sjeme pa također možete dobiti dobre savjete, a potražite i kada se i gdje organiziraju razmjene starih sorti sjemena.

Zemlja i zalijevanja

Sve što sadite na balkonu neovisno radi li se o tegli, uzdignutoj gredici ili visećim posudama treba imati rupe na dnu kako bi istjecao višak vode i dobru drenažu. Drenaža je sloj kamenčića, šljunka ili kupovnog glinopora koji se stavlja na dno posude i sprječava da se oko korijena nakuplja voda. Na nekoliko centimetara debeo sloj drenaže ide zemlja. Balkonskom povrću osigurajte kvalitetan supstrat kako bi biljke imale dovoljno hranjivih tvari za rast i razvoj. Rajčice, jagode i drugo voće i povrće koje ima plodove potrebno je redovito prihranjivati organskim gnojivom.

Osim ako to nije izričiti navedeno, većini biljaka odgovara češće zalijevanje u malim količinama. Začinsko bilje ne voli previše vlažno tlo, što ćete primijetiti ako se lišće biljaka počne sušiti, a zemlja je vlažna na dodir. Uvijek zalijevajte samo zemlju, listove izbjegavajte vlažiti. Optimalno je zalijevati dva do tri puta tjedno i uvijek u jutarnjim satima, kada temperatura nije visoka.

Bilje posađeno u uzdignutim gredicama možda ćete trebati zalijevati češće, što možete osjetiti na dodir ruke. Naime, uzdignute gredice zbog zagrijavanja bočnih stranica, ljeti se mogu brzo isušivati.

Što s čim posaditi

Vrtlari su odavno napravili popis kompatibilnih biljaka kako bi se novi vrtlari što bolje snašli i svojim biljkama omogućili bolji rast i urod. Sadnja biljaka po načelu kompatibilnosti u vrtu ima za cilj i zaštititi biljke od nametnika. Većina začina i ljekovitih biljaka zapravo su "svepovoljne" biljke, jer povoljno djeluju na sve ostale biljke blizu sebe. Zbog toga su dobrodošle u kombinaciji s drugim biljkama. Primjerice matičnjak, potiče rast drugih biljaka i privlači pčele, a origano pozitivno djeluje na sve okolne biljke.

Kamilica će poboljšati kvalitetu tla, a maslačak u malim količinama pomaže većini povrća. Prilikom sadnje više začina u istu teglu "agresivne" začine nemojte saditi zajedno. Na primjer mentu, origano i kadulju treba saditi odvojeno jer se svaki od njih brzo širi pa ubrzo nema mjesta za sve.

Odlično se slažu:

• rajčica, peršin, bosiljak,
• vlasac, mrkva, rajčica,
• peršin, vlasac, luk, neven, šparoge, potočarka, mrkva,
• zelena salata, jagode, mrkva, rotkvice, luk,
• jagode, špinat,
• mrkva, krastavci, kupus,
• aromatično bilje, celer, kopar, kamilica, kadulja, metvica, ružmarin, luk,
• ružmarin, kadulja, salata,vlasac, luk, rajčica, mrkva.

Biljke koje se ne podnose:

celer, krastavac,

• mrkva, cikla,
• komorač,rajčica,
• peršin, salata,
• gorušica, kupusnjača.

Prilikom sadnje više biljaka u istu teglu kombinirajte ih i prema rastu. U jedan uobičajeni sandučić na balkonu dužine 60 cm posadite najviše tri ili četiri vrste začina ostavljajući dovoljan razmak među biljkama. Možete kombinirati začine višeg rasta, na primjer korijander ili kopar s bosiljkom te timijan s origanom ili mažuranom. Više biljke posadite u sredinu, bosiljak ili timijan na jednu stranu sandučića, a origano ili mažuran na drugu. Puzajuće vrste povremeno malo ukrotite škarama.

Začinsko bilje prema rastu:

* Visoko: estragon, gorušica, korijander, kopar, koromač, ljupčac, limunska trava, pelin, ružmarin.

* Srednje: anis, bosiljak, crnika, čubar, lavanda, kadulja, matičnjak, mažuran, menta, peršin, ruta, timijan, vlasac.

* Nisko: majčina dušica, origano, mažuran, neke sorte mente, puzajući ružmarin.