Vikanje, psovanje, udaranje! Ljutnja je normalna emocija, ali što kad ona počne kontrolirati vas?

Ljutnja je normalna emocija, iako nije ugodna, trebamo ju osjetiti. U pretpovijesno doba nam je pomogla u preživljavanju pomažući nam u lovu, borbi protiv predatora i zaštiti. I danas nam pomaže u opasnim situacijama ili kad doživimo nepravdu. No, ona postaje problem ako zbog nje nemamo proporcionalan odgovor na određenu situaciju. Ako se ne kontroliraju, problemi s ljutnjom mogu dovesti do fizičke ili emocionalne štete i nama samima i drugima.

Ljutnja može biti uzrok i simptom emocionalne nestabilnosti, problema mentalnog zdravlja, pa čak i hormonske neravnoteže. Bez obzira na okidač, važno je utvrditi kolika je ozbiljnost izljeva bijesa.


Što je ljutnja?

- Postoje dvije vrste ljutnje: funkcionalna/zdrava i disfunkcionalna/nezdrava ljutnja - rekao je Houyuan Luo, klinički psiholog i kognitivno-bihevioralni terapeut, za MindBodyGreen.

Funkcionalna i zdrava ljutnja javlja se kada se naruše osobne granice pojedinca. Druga vrsta ljutnje, koja je nefunkcionalna ili nezdrava, prikriva druge osjećaje povezane s bolnim iskustvima.

- Ljutnja može prikriti tugu i ranjivost jer su ti osjećaji previše bolni da bi se osjetili pa je lakše osjećati ljutnju - kaže Luo.

Prema psihijatrici Nereidi Gonzales Berrios, bijes postaje problem kad stresori u neki situacijama izazovu iznenadne reakcije koje su društveno neprihvatljive.

- Možda se osjećate razdražljivo, frustrirano, čak vam se javljaju i fizički simptomi kao odgovor na ljutnju - rekla Gonzales Berrios.

Ne samo što osobe s disfunkcionalnom ljutnjom mogu osjetiti fizičke simptome, poput kronične boli, nego se mogu naći i u situacijama u kojima mogu biti ozlijeđeni. Verbalne svađe i fizičko nasilje često su posljedice nekontrolirane ljutnje.

Ne postoji test za razinu ljutnje, ali postoje razne samoprocjene. Tijekom godina, psiholozi i psihijatri su razvili različite alate koji pomažu u procjeni pacijentove razine ljutnje.

- Probleme s ljutnjom obično dijagnosticiraju terapeuti ili psiholozi provođenjem temeljitog pregleda mentalnog statusa pacijenta, s detaljnim zapisom o različitim slučajevima bijesnih reakcija u svakodnevnim životnim situacijama - objašnjava Gonzalez-Berrios.

Iako ljutnja sama po sebi nije psihološki poremećaj, ona može biti simptom različitih stanja mentalnog zdravlja kao što su depresija, demencija, ADHD, granični poremećaj osobnosti i bipolarni poremećaj.


Vrste ljutnje

Izražavanje ljutnje prema van

Ovo je najuočljiviji oblik ljutnje. Može se manifestirati verbalnim ili fizički radnjama, primjerice vikanje, udaranje, lomljenje stvari ili napadanje drugih.

Unutarnji bijes

Ova vrsta ljutnje je internalizirana. Umjesto da osoba bijes usmjerava prema van, on je usmjeren prema unutra i može se očitovati u osjećajima mržnje prema sebi. Može dovesti do depresije, povlačenja i samoozljeđivanja.

Pasivna ljutnja

Oblik neizravnog izražavanja ljutnje pokazuje se kroz ponašanja poput durenja, odugovlačenja, nekomunikativnosti, ignoriranja ljudi. Takva ponašanja mogu biti problematična jer nisu u skladu s jasnim verbalnim znakovima. Dakle, osoba može biti izvana pristojna i ugodna, ali nepouzdana kada je to važno. Ovo je oblik ljutnje koji je najteže prepoznati.


Uobičajeni znakovi problema s ljutnjom

Luo kategorizira uobičajene znakove u četiri kategorije: osjećaji, misli, fizičke reakcije i radnje.

1. Često ste ljuti

Osjećaj ljutnje povremeno je normalan, ali ne bi trebao biti konstantan. Ako osjećate da ste gotovo svakodnevno ljuti, to bi mogao biti znak većeg problema. Luo također napominje da ljutnja može doći u mnogo oblika, kao što su:

• Nestrpljivost
• Uzrujanost
• Frustriranost
• Netolerantnost
• Depresivnost
• Zahtjevnost
• Iznerviranost
• Poniženost
• Napetost

2. Doživljavate nagle promjene raspoloženja

Ako vam se raspoloženje može promijeniti tako naglo da je to zastrašujuće, čak i za vas, onda je to znak da vas ljutnja preuzima. Nagle promjene raspoloženja i reakcije mogu uništiti odnose te smanjiti povjerenje.

3. Vrlo ste kritični prema drugima ili sebi

Ljutnja se obično temelji na osjećaju nepoštovanja ili nezadovoljstva. Kada ti osjećaji nisu pravilno usredotočeni na probleme koji su uzrok tome i umjesto toga su usmjereni na jednu osobu, emocionalna šteta može biti razorna. Bilo da krivite sebe ili druge, ljutnja može stvoriti začarani krug razočaranja i nezadovoljenih potreba.

4. Dugo se držite ljutnje ili ogorčenosti

Ako imate problema s otpuštanjem svađa, vjerojatno ćete se držati negativnih emocija nakon njihovog roka trajanja. Na primjer, normalno je biti uzrujan kad vam stranac slučajno stane na omiljene cipele. Ali ako uočite da vas danima i tjednima kasnije "drži" bijes, ili upadnete u navalu bijesa svaki put kada vidite te cipele, onda imate veći problem. Zamjeranje može uzrokovati stres u tijelu i uništiti vašu emocionalnu otpornost.

5. Imate fizičke simptome ljutnje

Kao što Gonzalez-Berrios ističe, bijes se može manifestirati kao fizički simptomi, primjerice kronična bol u ramenima ili škrgutanje zubima.

Drugi primjeri uključuju ubrzano kucanje srca, otežano disanje, drhtanje, znojenje, povišeni krvni tlak ili napetost mišića.

6. Vičete, psujete ili ste fizički nasilni kad ste ljuti

Povisiti glas ili biti fizički nasilan jasni su znakovi problema s ljutnjom. Kada je ta agresija usmjerena na drugu osobu, to se smatra zlostavljanjem ili uznemiravanjem.

7. Povrijedili ste svoje voljene dok ste bili ljuti

Impulzivne i neobjašnjive reakcije, poput udaranja, lomljenja stvari, vikanja, vrištanja i psovki, sve su to znakovi problema s bijesom i mogu uzrokovati nepopravljivu štetu, čak i ako je nenamjerna. Emocionalno, fizičko, seksualno i verbalno zlostavljanje posljedica je problema s ljutnjom kod agresora.

8. Pronalazite neizravne načine da svoju frustraciju prenesete na druge

Pasivna agresija je oblik neizravnog komuniciranja ljutnje i frustracije, a takvo stalno ponašanje može biti znak problema s ljutnjom. Pasivno-agresivne reakcije također mogu uključivati ​​ponašanje kao da se ništa nije dogodilo i skrivanje ljutnje jako dugo. Iako oštećena osoba možda pokušava potisnuti svoj bijes ili uvjeriti sebe da nema pravo biti ljuta, ipak može suptilno prenijeti frustracije tako što će biti nepouzdana.


Odakle problemi s ljutnjom dolaze?

Naravno, postoji puno uzroka i oni nisu isti za svakoga. Obično su ljudi ljuti kad se osjećaju:

• ugroženo
• bespomoćno
• zanemareno, emocionalno ili fizički
• zlostavljano ili izmanipulirano
• nepravedno tretirano
• nepoštovano

Obično su okidači za takve situacije:

Traume iz prošlosti

Ako ste u prošlosti bili povrijeđeni, maltretirani ili zlostavljani, situacije koje vas tjeraju da ponovno proživite te trenutke mogu izazvati ljutnju. U takvim trenucima može biti teško razabrati zašto se u vama stvara bijes. Nerazmjerna reakcija na naizgled benigni ili minimalno problematičan događaj tada može biti pokazatelj da traume iz prošlosti još nisu razriješene. U ovom slučaju, kontroliranje ljutnje se može postići radom na liječenju dubljih rana.

Skrivanje drugih emocija

Ljutnja je obično način izražavanja drugih bolnih emocija, kao što su strah i bol. Teorija "sante leda ljutnje" govori upravo o tome, odnosno da je ljutnja samo vrh puno dubljih emocionalnih problema. Obično se ispod nje skrivaju tuga, strah, tjeskoba, ljubomora, no ona je jedina vidljiva emocija i obično privlači pažnju. Rješavanje drugih emocija ključno je za uklanjanje problema s ljutnjom.

Odgoj

Mnogi su roditelji učili svoju djecu da ne smiju pokazati ljutnju i frustracije. Baš zbog toga ni danas ne znaju kako se nositi s tom emocijom. U takvim su slučajevima roditelji i učitelji možda ukorijenili ideju da je ljutnja "loša" ili, još gore, da djecu koja izražavaju ljutnju treba kažnjavati, ignorirati ili grditi. To potiskivanje moglo bi dovesti do normalizacije pasivno-agresivnih odgovora koji nam jednostavno ne služe u odrasloj dobi.

A vrijedi i obrnuto. Neka djeca su naučila da su napadi bijesa i vikanja učinkoviti alati da dobiju ono što žele. Prenošenje tih ponašanja u odraslu dob nije održivo.

Svakodnevni stres

Život je težak, a svakodnevni stres može stvoriti probleme s ljutnjom. Možda je ljutnja posljedica tuge za gubitkom voljene osobe, stalnog straha zbog pandemije, inflacije, rata u Ukrajini. To je logična reakcija na godine i mjesece izloženosti traumama.

Velike i male brige mogu se gomilati te nam stvoriti osjećaj nemoći. Ljutnja može biti potpuno opravdana emocija, ali ako ljudi ne znaju kako odgovoriti i nositi se s tom ljutnjom na zdrav način, uništit će vlastitu dobrobit.


Kako prepoznati probleme s ljutnjom?

- Iako je ljutnja normalna emocija, potrebno je obratiti pozornost kad vodi do poremećaja u funkcioniranju – kaže Kamran Eshtehardi, stručnjak za obiteljske odnose.

Dodaje kako je to najlakše uočiti u destruktivnom ponašaju kao što je udaranje samog sebe ili u zid, bacanje predmeta, vikanje. Naravno, to su očiti znakovi, no postoje i oni suptilniji. Primjerice, negativne misli, agresivni stav, stalni osjećaj nepravde.

Kad osjetite da vam se javlja ljutnja, probajte zapisati fizičke signale u tijelu. Primjerice, osjećate vrućinu u trbuhu ili stišćete zube. Nekim ljudima je lakše uočiti fizičke signale nego sami osjećaj.

Isto možete prepoznati i kod voljene osobe koja ima problema s navedenom emocijom.


Kako riješiti problem ljutnje?

Najbolje je potražiti pomoć stručnjaka. Psiholozi i psihijatri će vam pomoći da se naučite nositi s emocijama, ali vam i otkriti alate uz koje ćete moći kontrolirati ljutnju. To mogu biti tehnike disanje, umirivanja i opuštanja.

Osim toga, možete razmisliti o uzimanju dodataka za ublažavanje stresa. Naravno, sve u dogovoru sa stručnjakom.