Ustanite i radite! Nova studija otkriva da nas radni stol s podesivom visinom može učiniti sretnijim, ali i spriječiti bolesti

Sjedilački način života ima sve negativniji utjecaj na naše zdravlje. Jedan od razloga zašto sve više sjedimo su uredski poslovi kojih je svakim danom sve više. Zbog toga se sve više ljudi odlučuje na korištenje radnog stola s podesivom visinom, a novo istraživanje pokazuje da nas korištenje takvog stola više od sat vremena dnevno može činiti sretnijima.

Prijašnje studije su pokazale da ljudi koji rade u uredu provedu oko tri četvrtine svog radnog dana i dvije trećine svog budnog dana sjedeći. Već više puta dokazano da je previše sjedenja povezano sa srčanim bolestima, dijabetesom tipa 2, nekim vrstama raka i povećanim rizikom od depresije i anksioznosti. Kao rezultat toga, neke su tvrtke odlučile kupiti stolove s podesivom visinom za osoblje, nudeći priliku zaposlenicima da sjede ili stoje tijekom radnog dana.


Može li se promijeniti životni stil uredskih zaposlenika?

Tim britanskih istraživača je proučavao je navike sjedenja gotovo 800 uredskih radnika. Oni koji su stajali na sastancima te imali pisače i kante za smeće udaljene od svojih stolova, sjedili su 20 minuta manje dnevno. Ova otkrića, objavljena u časopisu The British Medical Journal, pokazuju da promjene na poslu potiču osoblje na više kretanja, navode autori. Sudionici istraživanja su prijavili i male promjene u dobrobiti, razini energije i stresa na poslu.

Istraživači, predvođeni Sveučilištem Leicester, angažirali su 756 zaposlenika lokalne uprave iz Leicestera, šireg Manchestera i Liverpoola kako bi procijenili utjecaj stolova s podesivom visinom i drugih metoda za poticanje više kretanja. Na početku studije zaposlenici lokalne uprave, koji su u prosjeku imali 45 godina, su većinom sjedili. Trećini sudionika su dani stolovi s podesivom visinom i plan kretanja, a samo je trećina koristila taj stol i kretala se više, dok su ostali nastavili s prijašnjim navikama.

Plan kretanja kojim im je dan se zove Smart Work and Life (SWAL), a cilj je njime potaknuti radnike da skrate vrijeme provedeno u sjedećem položaju u uredu, ali izvan njega. To također uključuje promjenu rasporeda unutar ureda kako bi se potaknulo manje sjedenja, poput stajaćih sastanaka te premještanja kanti za smeće i pisača kako bi se potaknulo više kretanja.

Istraživači su mjerili vrijeme sjedenja radnika pomoću akcelerometra na bedru 24 sata dnevno kako bi pratili njihovo kretanje. Sudionici su ga nosili osam dana na početku istraživanja, a onda ponovno godinu dana kasnije. Rezultati pokazuju da su oni koji su dobili SWAL plan dnevno u prosjeku sjedili 22 minute manje od onih koji nisu promijenili svoje ponašanje. A oni koji su slijedili SWAL i koristili podesivi stol smanjili su vrijeme sjedenja za 64 minute dnevno, tri puta više od onih koji su samo sudjelovali u njemu.

Istraživači su također izvijestili o malim poboljšanjima u stresu, dobrobiti i razini energije na poslu među onima koji su promijenili svoje navike. Međutim, primijetili su da ta poboljšanja nisu bila klinički značajna. Nažalost, izvan radnog vremena nisu primijećena poboljšanja u sjedilačkom ponašanju.

Tim istraživača je rekao da radnici koji rade u uredu provode većinu svog radnog dana sjedeći te nastavljaju sjediti izvan posla. Upozoravaju kako je predugo sjedenje povezano je s kroničnim bolestima, preranom smrtnošću, uz slabu fizičku snagu, zdravlje i radni učinak.

- SWAL intervencija (s ili bez stolova s podesivom visinom) bila je učinkovita u smanjenju sjedenja. SWAL plus intervencija sa stolom bila je tri puta učinkovitija u smanjenju vremena sjedenja od same SWAL intervencije - naveli su istraživači.

Profesorica Cindy Gray, stručnjakinja za zdravlje i ponašanje sa Sveučilišta u Glasgowu, koja nije bila uključena u studiju, rekla je da rezultati sugeriraju da podesivi stolovi mogu imati važne zdravstvene benefite. No istaknula je da su mnogi sudionici sjedenje zamijenili stajanjem, no idealno bi bilo kad bi ljudi koristili priliku da se više kreću.

Jo Frape, content developer u Institution of Occupational Safety and Health, upozorava da predugo sjedenje može oštetiti naše tijelo, ali i predugo stajanje.

- Ključna stvar o kojoj poslodavci trebaju razmišljati je rotacija poslova i dopuštanje ljudima da stalno mijenjaju svoje pozicije. Poslodavci moraju napraviti više kako bi podigli svijest o važnosti redovitog kretanja te trebaju ugraditi to u svoju radnu kulturu jer se ljudi neće kretati ako kretanje nije dio njihovog posla - navodi Frape.


Zašto trebamo manje sjediti?

Sve je više dokaza da je previše sjedenja opasno za zdravlje.

Studije su povezale neaktivnost s prekomjernom težinom i pretilošću, dijabetesom tipa 2, nekim vrstama raka i ranom smrću. Isto tako, britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) smatra da dugotrajno sjedenje usporava metabolizam, što utječe na sposobnost tijela da regulira šećer u krvi, krvni tlak i razgrađuje masno tkivo.

Mnogi odrasli u Ujedinjenom Kraljevstvu provedu oko 9 sati dnevno sjedeći. To uključuje gledanje televizije, korištenje računala, čitanje, pisanje zadaće, putovanje automobilom, autobusom ili vlakom, ali ne uključuje spavanje.

Zdravstveni stručnjaci preporučili su prekidanje dugih razdoblja sjedenja sa samo jednom ili dvije minute aktivnosti. Ali kažu da nema dovoljno dokaza da bi se odredilo vremensko ograničenje koliko vremena bi ljudi trebali sjediti svaki dan.