SHUTTERSTOCK
štetne navike

Ugledni neuroznanstvenik tvrdi: Ove četiri stvari već godinama izbjegavam, uništavaju mozak i pamćenje

Mozak je dio središnjeg živčanog sustava te ujedno najsloženiji dio tijela

Mozak je dio središnjeg živčanog sustava te ujedno najsloženiji dio tijela. Ima mogućnost slanja i primanja velike količine informacija (procjenjuje se oko 2,5 milijuna gigabajta.) Budući da je tako složen, daje još puno prostora liječnicima i znanstvenicima za istraživanje i razumijevanje njegovog funkcioniranja. Jedan od takvih je neuroznanstvenik i profesor Charan Ranganath koji posljednjih 25 godina istražuje znanost o pamćenju.

- U interakciji s ljudima često iskoči njihovo pitanje i zabrinutost hoće li postati zaboravljivi tijekom perioda starenja - kaže profesor i dodaje kako mnogi s vremenom zaboravljaju važne stvari, međutim, nudi i rješenje.

Izbjegavanje četiri navika

Zaboravnost, prema ovom neuroznanstveniku možemo spriječiti izbjegavanjem četiri uobičajene navike koje uništavaju naše pamćenje kako starimo:

1. Previše multitaskinga

U svakodnevici se oslanjamo na područje mozga poznato kao prefrontalni korteks da obrati pozornost na svijet oko nas. Nažalost, prefrontalna funkcija i naša sposobnost fokusiranja često opadaju tijekom vremena, a multitasking dodatno sve pogoršava. Oštećuje pamćenje i opterećuje funkciju prefrontalnog korteksa, crpeći resurse koji bi nam inače pomogli u formiranju jakih sjećanja.

Kako poboljšati svoje pamćenje: Utišajte svoj telefon ili ga stavite na zrakoplovni način rada. Za to vrijeme, uvrstite pauze za meditaciju, šetnju na svježem zraku ili bilo što što će vas napuniti.I zapamtite, odaberite samo jednu aktivnost.

2. Ne davanje prioriteta kvalitetnom snu

Količina i kvaliteta sna s godinama često opada. Problem mogu dodatno pogoršati lijekovi, alkohol i stres. Ipak, i kada spavate, vaš mozak naporno radi. Drugim riječima, ispire metabolički otpad koji se nakuplja tijekom dana. Također, u tom se procesu aktiviraju sjećanja i uspostavljaju veze između različitih događaja koje smo doživjeli.

Kako poboljšati svoje pamćenje: Nedostatak sna je razoran za prefrontalni korteks i dovodi do nepotpunih i nepovezanih sjećanja. Pokušajte izbjegavati vrijeme ispred ekrana, ‘teške‘ obroke, kofein i alkohol neposredno prije spavanja. Ako noću loše spavate, može pomoći i dnevno drijemanje.

3. Monotone aktivnosti

Pamtimo događaje povezujući informacije o tome što se dogodilo, kada se dogodilo i gdje se dogodilo. To se zove epizodno pamćenje. Znak koji je jedinstveno povezan s određenim mjestom i s vremenom. Primjerice, pjesma koju niste čuli od srednje škole ili miris jela koje je kuhala vaša baka, može prizvati živopisno epizodno sjećanje.

Kako poboljšati svoje pamćenje: Umjesto da nastavite sjediti u blagovaonici nakon obroka, prošećite. Provođenje vremena s različitim ljudima, odlasci na različita mjesta i isprobavanje novih iskustava pružit će prilike za stvaranje trajnih uspomena.

4. Previše ste uvjereni u svoju sposobnost pamćenja stvari

- Imao sam trenutke u kojima sam upoznao nekoga i bio uvjeren da sam upamtio ime, no trenutak kasnije ostao bih zapanjen svojom nesposobnošću da ga se sjetim - priznaje profesor i kaže ako pokušavate učiniti nešto što uključuje pamćenje, primjerice kada se predstavljate grupi ljudi ili pokušavate naučiti strani jezik, počnite s prihvaćanjem da ćete vjerojatno precijeniti koliko ćete zapamtiti. Drugi korak je dati si priliku da pogriješite.

Kako poboljšati svoje pamćenje: Umjesto pamćenja napamet, najučinkovitije učenje događa se u okolnostima u kojima se borimo da se prisjetimo sjećanja i zatim dobijemo odgovor koji tražimo.

image
SHUTTERSTOCK

Još nekoliko zanimljivosti o mozgu

Znate li koliko u prosjeku teži naš mozak? U nastavku donosimo nekoliko zanimljivih činjenica o ovom organu:

  • Mozak u prosjeku teži oko 1.36 kg.
  • Oko 75 posto mozga sastoji se od vode. To znači da dehidracija, čak i u malim količinama, može imati negativan učinak na funkcije mozga.
  • Ljudski mozak će narasti tri puta više od svoje veličine u prvoj godini života. Nastavlja rasti sve dok ne navršite 18 godina.
  • Glavobolje su uzrokovane kemijskom reakcijom u mozgu u kombinaciji s mišićima i živcima vrata i glave.
  • Naš mozak sadrži otprilike sto milijardi neurona.
  • Ovaj organ počinje gubiti neke sposobnosti pamćenja, kao i neke kognitivne vještine do kasnih 20-ih.
  • Ljudski mozak postaje sve manji kako starimo. Proces obično započinje negdje nakon srednje dobi.

Linker
18. studeni 2024 05:18