U idućih će mjesec dana čak pet kina u Hrvatskoj održati senzorne projekcije za djecu sa senzornim teškoćama

Osim već uhodanih kina, ove se godine senzornim projekcijama pridružuju kina diljem Hrvatske! U idućih će se mjesec dana gledati dugometražni animirani film napravljen prema knjizi i scenariju Sunčane Škrinjarić Čudesna šuma (1986.). Prva na redu su Kino Gaj, kino Velebit i kino Tuškanac 29. svibnja u 11 sati, zatim slijedi POU Velika Gorica 1. lipnja te kino Samobor 12. lipnja.

Pod motom "kino za sve i dostupno svima", na senzornim projekcijama djeca mogu šetati, kretati se, donijeti svoju omiljenu igračku ili dekicu, grickalice i sok, doći u pratnji roditelja, nastavnika, prijatelja, baka, djedova…

Senzorne projekcije omogućuju i djeci sa senzornim poremećajima da s roditeljima odlaze u kino, ali i brojnoj drugoj djeci kojoj ne odgovaraju zamračena kina, preglasni zvuk i sadržaj upitne kvalitete i poruka. Uz pomoć ovakvih projekcija roditelji se neće trebati pretjerano preznojavati razmišljajući kakav ih film očekuje kad dođu s djetetom u kino, jer sadržaj je pomno biran i mora zadovoljavati mnogo kriterija.

S obzirom na pandemiju koronavirusa i na konstantno rastući broj djece s poteškoćama u vidu mentalnog zdravlja, važnost ovog projekta još je i veća, jer omogućava integraciju sve djece, bez obzira na domenu odstupanja. Kino samim time postaje terapijsko mjesto, a film i okruženje koje je modulirano tako da bude senzorno optimalno predstavljaju značajan preventivni faktor.

Filmovi za senzorne projekcije pažljivo su birani kako bi bili senzorno prihvatljivi u auditivnom i vizualnom smislu za djecu sa senzornim poteškoćama, koja mogu imati teškoće uzrokovane preosjetljivošću na jake boje, svjetlo, bljeskanje, uzorke i kontraste, nagle glasne zvukove, mnogo vizualnih i auditivnih podražaja istovremeno. Važnost kvalitete animiranih filmova, prema riječima osnivačice projekta Eve Brlek, može „pozitivno djelovati na djetetov kognitivni, socio-emocionalni i govorno-jezični razvoj, ukoliko su pomno odabrani“.

Senzorne projekcije prenose izuzetno važnu društvenu poruku, koja se ne odnosi samo na odlazak u kino i gledanje filma nego i na stvaranje zajedništva među djecom, poticanje tolerancije i prihvaćanja različitosti te širenje pozitivnih društvenih vrijednosti.

Ove su se godine već održale senzorne projekcije animiranog filma Tom i Jerry (2021.) u zagrebačkom kinu Tuškanac, varaždinskom kinu Gaj, koprivničkom kinu Velebit, kinu Samobor, kinu Mladost Iz Županje i kinu Dubrovnik, a 22. svibnja održat će se i u kinu Ivanec.

Koncept senzornih projekcija pokrenule su još 2016. godine Eva Brlek, stručnjakinja u području edukacijske rehabilitacije i psihoterapije i Sandra Malenica, prof. kroatistike i komparativne književnosti. Iskoristili smo priliku i upitali ih kako se razvijao projekt, kakvi su rezultati i što predviđaju za budućnost projekta.

1. Vaš osvrt na pet godina senzornih projekcija: kako su se razvijale, jeste li uvele kakve promjene, kako javnost reagira na senzorne projekcije?

Senzorne projekcije nastale su spontano, tražeći način kako povezati kinoprojekcije i djecu s teškoćama u razvoju, odnosno njihovu integraciju i inkluziju u lokalnu zajednicu. S obzirom na to da je prevalencija teškoća u razvoju u porastu iz godine u godinu, javlja se potreba za programima koji mogu omogućiti poticanje razvojnih potencijala svakog djeteta. Kod djece sa senzornim poteškoćama javlja se hiper- ili hipoosjetljivost na podražaje iz okoline, tako da im jako svjetlo ili bljeskanje, glasni zvukovi te prebrze izmjene kadra tijekom animiranog filma mogu stvarati dodatne poteškoće. Sukladno tome velika se pažnja stavlja na odabir filma, u senzornom kontekstu važno je da bude što optimalniji, uz to se naglasak stavlja i na modulaciju kinookoline u auditivnom i vizualnom smislu, što znači da su svjetla prigušena, a zvuk tiši nego na redovnim projekcijama. Djeci je dozvoljeno kretanje, ulaženje i izlaženje iz kinodvorane, sve s ciljem zadovoljavanja potreba djece u potpunosti.

Od svog začetka do danas senzorne su projekcije zadržale svoju originalnu ideju i koncept, tako da je i dalje bazična paradigma „kino za sve, dostupno svima“. Iako, baš zbog izazovnosti vremena u kojem se trenutno nalazimo te zbog sve veće vulnerabilnosti cjelokupne populacije, senzorne projekcije zauzimaju još i značajnije mjesto u zajednici. Na senzornim projekcijama potrebe djece na prvom su mjestu, što omogućuje autentičnost svakog pojedinca. Tako se ruše sve predrasude i stereotipi, te se različitost percipira kao bogatstvo, a uči se na spontani način kroz zajedništvo od najranije dobi. S obzirom na pandemiju koronavirusa te konstantno rastući broj djece s poteškoćama u vidu mentalnog zdravlja, važnost ovog projekta još je i značajnija, jer omogućava integraciju sve djece, bez obzira na domenu odstupanja. Kino samim time postaje terapijsko mjesto, a film i okruženje koje je modulirano na način da bude senzorno optimalno predstavljaju značajan preventivni faktor, ne samo u senzornom smislu, već i socijalno-emocionalnom. Dodana vrijednost ovom projektu jest i didaktički predložak koji je djeci dostupan na kraju projekcije, a izrađen je prema animiranom filmu koji je prikazan, te je također individualiziran tako da bude senzorno poticajan za djecu, uključujući glavnog lika, s naglašenim jednostavnim konturama i obrisima, a djeca prilikom rada na njemu mogu koristiti svoje kreativne potencijale, bilo u kinu nakon projekcije ili kod kuće uz podršku članova obitelji.

2. S obzirom na to da znam da ste provele zanimljivo istraživanje o projektu, koji su vaši zaključci?

Na senzornim projekcijama prikazuju se pažljivo odabrani animirani filmovi, a svi uvjeti u kinu prilagođeni su djeci s teškoćama u razvoju. Primjerice, svjetla su prigušena, a ne ugašena, zvuk je tiši nego inače u kinima, djeca se slobodno mogu kretati po dvorani, razgovarati, komentirati film i okolinu, postavljati pitanja, donijeti svoju hranu i piće, omiljenu igračku ili dekicu, ulaziti i izlaziti iz dvorane kada je to potrebno, a uz njih bi uvijek trebali biti njihovi roditelji, nastavnici, prijatelji, bake i djedovi ili terapijski pas. Sukladno tome, zanimalo nas je u kojoj mjeri pažljiv odabir filma i senzorno modulirana kinosredina utječe na komunikacijsku kompetenciju te inkluziju djece, pa smo 2019. provele istraživanje koje je uključivalo roditelje i učitelje koji su bili u pratnji djeci na senzornim projekcijama. Rezultati istraživanja govore u prilog tome da senzorne projekcije značajno utječu na porast komunikacijske kompetencije djece s teškoćama u razvoju te pozitivno djeluju na inkluziju djece sa senzornim odstupanjima u lokalnu zajednicu. Samim time senzorne su projekcije puno više od klasične filmske projekcije, one u svojoj srži imaju i terapijski učinak, što se reflektira na cjelokupnu ličnost djeteta. Kino nije samo mjesto na kojem se prikazuje film, u kojem su djeca pasivni promatrači, već terapijsko mjesto koje omogućuje poticanje razvojnih potencijala djeteta. Senzorne projekcije ne uključuju samo djecu s teškoćama u razvoju već su namijenjena i djeci bez razvojnih odstupanja, jer jedino kroz zajedništvo i prihvaćanje drugog bića kao cjelovitog i potpunog možemo utjecati na promjene i stvaranje inkluzivnog društva, kako u sadašnjosti, tako i u budućnosti.

3. Kako vidite daljnji tijek i razvoj projekta?

Ove je godine u senzorne projekcije uključeno 16 gradova diljem Hrvatske, što samo po sebi dovoljno govori o važnosti i vrijednosti ovog projekta. Na samom početku, 2016. godine, krenuli smo s dvama gradovima, odnosno dvama kinima, kinom Tuškanac u Zagrebu i kinom Gaj u Varaždinu. Polako su se uključivala i ostala kina koja su prepoznala važnost i vrijednost ovog projekta za svoju lokalnu zajednicu. Također smo u pregovorima s mnoštvom drugih kina, koja se žele uključiti u ovaj projekt, te samim time pozivamo sve da se jave i postanu dio senzornih projekcija. Projekt senzornih projekcija u vrijeme pandemije koronavirusa zauzima još značajnije mjesto, jer izolacija kojoj smo izloženi već više od godinu dana dovodi do potrebe za integracijom, socijalnim kontaktom i povezanosti svih nas kako bi se prevenirala daljnja odstupanja u funkcioniranju u različitim domenama razvoja djece. Ono čemu treba težiti u budućnosti jest da se i druge ustanove u kulturi prilagođavaju djeci, ali i odraslim osobama sa senzornim poteškoćama, a to su ustanove poput knjižnica, kazališta, muzeja i galerija. Samo tako možemo imati društvo koje ne isključuje i ne favorizira, već shvaća, prihvaća i surađuje.

Osim već uhodanih kina, ove se godine senzornim projekcijama pridružuju kina diljem Hrvatske! Ovaj će se mjesec gledati dugometražni animirani film napravljen prema knjizi i scenariju Sunčane Škrinjarić Čudesna šuma (1986.). Prva na redu su Kino Gaj, kino Velebit i kino Tuškanac 29. svibnja u 11 sati, zatim slijedi POU Velika Gorica 1. lipnja te kino Samobor 12. lipnja.