‘Ti si uvijek tako smirena‘: Psiholog otkriva što otpornost doista znači

Ljude koje doživljavamo otpornima često opisujemo rečenicama poput: ‘Ti si uvijek tako smirena.‘ Takve osobe zamišljamo kao ljude koje stres ne može ozbiljnije uzdrmati. Štoviše, uvijek su nekako pribrani, staloženi i emocionalno stabilni bez obzira na okolnosti. Pogrešno.

Otpornost ne znači da smo ‘cijepljeni‘ protiv stresa, tuge ili emocionalnih teškoća. Ona se prije svega odnosi na način na koji reagiramo kada se suočimo s problemima, pritiskom ili kriznim situacijama. Prema psihologu Marku Traversu, upravo se u svakodnevnim reakcijama najbolje vidi koliko je netko psihološki otporan.

Otpornost se najčešće ne gradi kroz velike životne preokrete, nego kroz male odluke koje svakodnevno ponavljamo

MARIIA BOIKO/SHUTTERSTOCK

1. Nastavljamo funkcionirati i kad nam se ne da

Jedna od najvećih zabluda o otpornosti jest uvjerenje da otporni ljudi ne osjećaju stres ili emocionalno opterećenje.

- Rezilijentnost ne znači da osoba ne osjeća tjeskobu, umor ili emocionalni pritisak, nego da unatoč tome uspijeva nastaviti djelovati - objašnjava Travers za Psychology Today.

Psiholozi otpornost definiraju kao sposobnost prilagodbe u uvjetima stresa, traume ili velikih životnih izazova. Drugim riječima, stres ne nestaje, ali osoba s vremenom pronalazi način kako se nositi s njim i nastaviti funkcionirati. To ponekad znači otići na posao i kada bismo najradije ostali u krevetu, odgovoriti na poruke iako nemamo energije ili jednostavno odraditi osnovne dnevne obveze unatoč emocionalnoj iscrpljenosti.

2. Propitujemo se i svoje reakcije

Na prvi pogled, sumnja u vlastite odluke može djelovati kao suprotnost otpornosti. No, stručnjaci ističu da je upravo sposobnost samopropitivanja važan dio psihološke prilagodljivosti. Taj proces naziva se metakognicija, odnosno sposobnost promišljanja vlastitih misli, osjećaja i obrazaca ponašanja. Ljudi koji razvijaju tu vještinu lakše uče iz iskustava, prilagođavaju ponašanje i dugoročno donose kvalitetnije odluke. Umjesto da ih negativna iskustva potpuno preplave, pokušavaju razumjeti što se dogodilo i kako ubuduće mogu drugačije reagirati.

Otpornost se često vidi u malim svakodnevnim stvarima poput:

• ustajanja iz kreveta i kada nam se ne da
• smirene reakcije umjesto impulzivne
• uzimanja odmora kada primijetimo da smo iscrpljeni
• pokazivanja empatije čak i kada nam je emocionalno izazovno

Osobi koja je pod dugotrajnim stresom i takve naizgled jednostavne radnje mogu predstavljati velik emocionalni napor. Upravo zato, ističe Travers, otpornost se najčešće ne gradi kroz velike životne preokrete, nego kroz male odluke koje svakodnevno ponavljamo.

Otpornost ne znači da nikada ne posustajemo

Problem nastaje kada se otpornost poistovjeti s idejom da ‘jaki ljudi nikada ne pucaju pod pritiskom‘.

- Otpornost nije stanje u kojem više nikada ne osjećamo slabost, stres ili nesigurnost. Ona je proces prolaska kroz teškoće uz postupno prilagođavanje i oporavak - zaključuje Travers.