Ovi su savjeti iz 90-ih preživjeli test vremena. Liječnici kažu da ih se i danas vrijedi držati

Platforme, slip haljine, traperice visokog struka - devedesete su se posljednjih godina prilično uspješno vratile u naše ormare. No, neke stvari iz tog desetljeća zapravo nikada nisu ni trebale comeback jer nisu ni izašle iz mode. Među njima su, pomalo neočekivano, i neki zdravstveni savjeti. Naravno, devedesete su nam ostavile i popriličnu kolekciju sumnjivih dijeta, opsesiju proizvodima s oznakom “bez masnoće” i ideju da je sve što dolazi u obliku fitness VHS kazete automatski put do savršenog tijela. Ipak, liječnici kažu da su neke tada popularne preporuke bile iznenađujuće dobre, a današnja istraživanja samo su ih dodatno potvrdila.

Doktor David Cutler, liječnik obiteljske medicine iz medicinskog centra Providence Saint John’s u Kaliforniji, podsjeća da su devedesete bile zanimljivo razdoblje zdravstvenog osvješćivanja. Razvijao se internet, kućni treninzi postajali su sve popularniji, napredovalo je liječenje HIV-a. Ovih sedam savjeta iz devedesetih položilo je stoga test vremena.

1. Prestanite pušiti

Devedesetih se još moglo pušiti na mjestima na kojima nam je to danas gotovo nezamislivo, ali upravo je tada snažnije počela rasti svijest o prestanku pušenja, a šire su se počela koristiti i pomagala poput nikotinskih flastera. Četiri desetljeća istraživanja kasnije, poruka je još snažnija. Pušenje je povezano s nizom bolesti, uključujući maligne i kardiovaskularne bolesti, a prestanak pušenja poboljšava zdravlje i očekivani životni vijek bez obzira na dob. Drugim riječima, za prestanak nije “prekasno” samo zato što netko puši desetljećima.

Prehrana bogata voćem i povrćem povezuje se s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, nekih vrsta raka i prerane smrti

AYO PRODUCTION/SHUTTERSTOCK

2. Jedite puno voća i povrća

Ispada da su roditelji ipak bili u pravu kada su nas tjerali da pojedemo povrće s tanjura. Početkom devedesetih u SAD-u pokrenuta je kampanja “5 a Day”, kojom se stanovništvo poticalo na pet porcija voća i povrća dnevno. Istraživanja koja su uslijedila nastavila su potvrđivati vrijednost prehrane bogate voćem i povrćem, ali i mahunarkama i cjelovitim žitaricama. Takav način prehrane povezuje se s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, nekih vrsta raka i prerane smrti.

3. Kućni treninzi stvarno funkcioniraju

Jane Fonda i VHS kazete možda su ostale simbol jednog drugog vremena, ali princip iza njih i dalje funkcionira. Samo smo kazete zamijenili YouTubeom, aplikacijama i streamingom. Još 1995. američki stručnjaci preporučivali su odraslima najmanje 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti većinu dana u tjednu. Današnje preporuke Američkog udruženja za srce govore o najmanje 150 minuta umjerene ili 75 minuta intenzivne aktivnosti tjedno, uz dva treninga snage. Najvažnija lekcija ostala je ista: ne morate imati članstvo u teretani da biste se redovito kretali.

4. Role su zabava, ali i ozbiljna tjelovježba

Ako ste devedesetih imali role, štitnike za koljena i dovoljno hrabrosti za nizbrdicu, bili ste dio jednog od najvećih rekreativnih trendova desetljeća. Rolanje je i danas odlična kardioaktivnost. Podiže broj otkucaja srca, aktivira mišiće nogu te pomaže ravnoteži i koordinaciji. Početnicima i onima koji posljednji put nisu stali na role još od vremena kada je *NSYNC bio na vrhu ljestvica, stručnjaci preporučuju kacigu i štitnike, ravnu podlogu i lagan početak.

Hodanje je aktivnost niskog opterećenja koja može pridonijeti zdravlju srca, kondiciji i raspoloženju

PV PRODUCTIONS/SHUTTERSTOCK

5. Izađite

“Idi se igrati van” nije savjet rezerviran samo za djecu. Boravak na otvorenom jedan je od najjednostavnijih načina da se više krećemo bez osjećaja da smo odradili formalni trening. Hodanje je aktivnost niskog opterećenja koja može pridonijeti zdravlju srca, kondiciji i raspoloženju, a računaju se i vrtlarenje, planinarenje ili rekreacija s prijateljima. Ponekad je 20 minuta šetnje parkom mnogo realniji zdravstveni cilj od ambicioznog plana treninga od kojeg odustanemo nakon četiri dana.

6. Redovito cijepljenje ostaje jedna od najvažnijih mjera prevencije

Krajem osamdesetih američka stručna tijela preporučila su drugu dozu MMR cjepiva za svu djecu zbog epidemija ospica, a 2000. ospice su u SAD-u proglašene eliminiranima. Posljednjih godina ponovno su zabilježene epidemije, zbog čega liječnici naglašavaju da preporuka o redovitom cijepljenju nije izgubila na važnosti. Od devedesetih smo, osim toga, dobili i dodatna cjepiva, među ostalim protiv HPV-a, herpes zostera i RSV-a za određene skupine te novija pneumokokna cjepiva.

7. Viđajte se s ljudima uživo

Možda je upravo posljednji savjet iz devedesetih danas aktualniji nego tada. Prije Facebooka, Instagrama, WhatsAppa i pametnih telefona, druženje je mnogo češće podrazumijevalo da se ljudi doista nađu u istoj prostoriji. Liječnica obiteljske medicine dr. Alexa Mieses Malchuk smatra da je kontakt licem u lice danas posebno važan jer pametni telefoni i društvene mreže mogu oduzimati prostor kvalitetnim društvenim interakcijama. Istodobno, sve više učimo o tome kako pretjerano korištenje društvenih mreža i sadržaja dizajniranog da nam neprestano privlači pažnju može utjecati na san, raspoloženje i sliku o sebi.

Možda se ne trebamo vratiti baš svemu iz devedesetih; ne trebaju nam VHS kazete, dial-up internet ni obrve počupane u tanku crtu. Ali voće i povrće, kretanje i večer s prijateljima tijekom koje nitko svakih 30 sekundi ne gleda u telefon? Neke stvari doista nisu trebale izaći iz mode.