Neurokirurg otkriva pravo značenje pet najčešćih noćnih mora - a koja je vaša?

Pamtite li san koji je bio toliko intenzivan i jeziv da ste doslovno usred noći iskočili iz kreveta? Još više, sjećate li se da ste o tom snu razmišljali još danima nakon? S ovim se iskustvima može povezati Julia. Unatoč mirnom životu za koji smatra da ga vodi, noći su potpuna suprotnost, ispunjene zamišljenim nasiljem. Zbog ove konfuzije željela je dobiti jasnoću koju je nastojao objasniti američki neurokirurg i neuroznanstvenik, Rahul Jandial.

Odakle nasilne noćne more?

- Dok neki pripisuju noćne more zlim duhovima, demonima i drugim zlonamjernim bićima, drugi čak nemaju ni izraz za noćne more, već ih umjesto toga smatraju prozorima do rubova svijesti. Istina je da su noćne more, kao i sanjanje, proizvod našeg mozga. U konačnici, mračne vizije noćnih mora su naše vlastite - kaže Jandial.

Zasigurno da more nisu nimalo ugodne kao ni pojave straha i ubrzanog lupanja srca, međutim, ne treba ih brkati s lošim ili neugodnim snom. Za razliku od sna u kojem primjerice nikako da dođete do aerodroma ili se posvađate s prijateljem, noćne more karakteriziraju dugi, izrazito živi i zastrašujući snovi koji vas uvijek probude.

- Obično more uključuju prijetnju našem opstanku, fizičkom integritetu, sigurnosti ili samopoštovanju i ispunjavaju nas strahom. Također, mogu proizvesti intenzivne osjećaje straha, ljutnje, tuge, zbunjenosti pa čak i gađenja. Po definiciji, noćne more također nas tjeraju da se živo prisjetimo zastrašujućih događaja. Normalni snovi su više metaforički nego doslovni, dok su noćne more često više doslovne nego metaforičke. Ugroženi smo na neki stvaran način. Naše ja iz snova je napadnuto - objašnjava ovaj neurokirurg.

Amigdala

Kako na naše zdravlje utječu more? Ne bismo trebali podcijeniti stres za naše tijelo uzrokovan noćnom morom jer amigdala, dio mozga koji obrađuje emocionalna iskustva, pulsira od aktivacije. Disanje postaje ubrzano i nepravilno, možemo se početi znojiti, a otkucaji srca mogu alarmantno ubrzati. Među istraživanjima zabilježen je skok otkucaja srca jedne osobe tijekom noćne more sa 64 na 152 otkucaja u minuti. Ipak, većina noćnih mora ne ostavlja trajni trag na našim tijelima, čak i kada je njihov sadržaj urezan u našu psihu.

SHUTTERSTOCK

Neuspjeh, bespomoćnost, fizička agresija, nesreće, zdravlje i smrt

Izvor uznemirujuće moći noćnih mora teško je odrediti i kvantificirati.

- One su subjektivni, privatni, vizualni i emocionalni tobogan koji se doživljava tijekom sna. Oduvijek su bile dio ljudskog stanja. Svatko ima noćne more i pogrešno je misliti da su ograničene životnim iskustvom, prehranom, godinama ili osobnim navikama. Najnježnije djetinjstvo nije prepreka noćnim morama. Njihove teme također nisu nasumične već predvidljive. Pet najčešćih tema diljem svijeta i tijekom vremena su iste - neuspjeh i bespomoćnost, fizička agresija, nesreće, jurnjava i brige vezane uz zdravlje ili smrt - rekao je Jandial dodajući kako su noćne more često ispunjene nama nepoznatim likovima.

Od ranih faza djetinjstva

Noćne more mogu biti i korisne jer treniraju um pomažući nam da se oblikujemo i kujemo naš ego. Jandal objašnjava kako more počinju još u djetinjstvu, razdoblju života kada djeca sanjaju čudovišta, demone i nadnaravna bića. Od pete godine imaju i snove u kojima se počinju pojavljivati kao figure u priči.

- Tada počinju noćne more, dok stvaramo osjećaj sebe kao neovisne umove, odvojene od drugih. U anketama, mladi sanjari kažu da kad ih čudovišta napadnu u njihovim snovima, osjećaju da ta zastrašujuća stvorenja pokušavaju napasti njihove umove i njihov osjećaj sebe je ugrožen. Međutim, ono što se događa samo je dio prirodnog procesa sazrijevanja i oblikovanja njihovih umova. I to je nešto kroz što moramo proći dok odrastamo. U noćnoj mori moje ja se suočava s nekom vrstom vanjske, egzistencijalne prijetnje. To je u biti borba sebe protiv drugih i moćan način da se djetetu usadi ideja da su odvojena bića sa svojom voljom i vlastitim mjestom u svijetu - govori profesor.

Oko desete godine života počinje se smanjivati broj noćnih mora, a u dobi od 12 godina djevojčice češće imaju noćne more od dječaka.

- U noćnim morama djevojčica uglavnom dominiraju ljudi i male životinje kao agresori, dok se dječaci češće suočavaju s čudovištima i velikim životinjama. U adolescenciji prijatelji i društvena drama igraju sve veću ulogu u snovima koji postaju seksualniji. Noćne more postaju rjeđe, a kod odraslih se mogu pojaviti ne više od jednom mjesečno, uglavnom uzrokovane stresom i tjeskobom. Teme naših noćnih mora također se mijenjaju kako prelazimo u odraslu dob. Čudovišta iz djetinjstva se povlače, zamjenjuju ih teme neuspjeha, bespomoćnosti i napetih osobnih odnosa. No bez obzira je li noćna mora posljedica čudovišta ili osjećaja bespomoćnosti, jedan element ostaje isti kroz djetinjstvo u odraslu dob, moje ja iz snova je uvijek pod prijetnjom – pojašnjava.

Prenošenje noćnih mora s generacije na generaciju

Ovaj je neurokirurg i neuroznanstvenik objasnio kako noćne more imaju sposobnost izdržati tako što se uglavljuju u neuronsku arhitekturu mozga. Iz toga proizlazi kako se zastrašujući prizori ukorjenjuju u moždanoj kori i kodiraju se na način koji znači da se identična priča može uvijek iznova ponavljati. Čini se da bismo mogli prenositi scenarije klasičnih noćnih mora s generacije na generaciju.

-Trag za to je da većina noćnih mora nema nikakve veze s traumom, već izgleda da slijedi uhodane priče o užasu i strahu od kojih lupa srce. Vjerujem da su noćne more opstale kao dio ljudskog stanja zbog svoje korisnosti. Služe svrsi. Razmislite koliko dragocjene energije trošimo na noćne more? Naša tijela to ne bi radila da nisu na neki način korisne - kaže.

Kako svesti noćne more na najmanju moguću mjeru?

U danu nakon noćne more većina ljudi je anksioznija.

- Kako bismo se uhvatili u koštac s ponavljajućim noćnim morama, prvo se moramo sjetiti da su snovi izniman čin mašte. Kao naši najsloženiji snovi, noćne more su krajnji maštoviti čin. Mašta je proizvod našeg mozga na kojeg utječe naše stanje uma. To znači da možemo igrati aktivnu ulogu u svojim snovima putem autosugestije, kako bismo usmjerili snove u određenom smjeru. Ovako to funkcionira: dok idete spavati, jednostavno izgovorite verbalnu izjavu: ‘Želim sanjati X.‘ Još bolje, stvorite mentalnu sliku osobe ili pitanje o kojem želite sanjati. Pokraj svog kreveta možete postaviti i sliku onoga o čemu ili o čemu želite sanjati - zaključuje Jandial.

Zapamtite da kvalitetnom snu mogu pomoći umirujući rituali poput meditacije i toplog napitka.