Nemojte izbjegavati dosadne razgovore: nova studija otkriva da su zapravo jako dobri za nas

Primamljivo je pokušati zaobići kolege kraj aparata za kavu ili ograničiti neobavezni razgovor s osobom koja sjedi pored vas u čekaonici ambulante kako biste izbjegli ono što sumnjate da će biti dosadan razgovor. No, novo istraživanje daje čvrste argumente da ipak odradite i takve „dosadne” razgovore. Studija, objavljena u časopisu Journal of Personality and Social Psychology, otkrila je da ljudi koji su zapravo sudjelovali u tim razgovorima misle da su oni bili puno zanimljiviji i ugodniji nego što su očekivali. Osim toga, postoje podaci koji upućuju na to da vođenje takvih „dosadnih” razgovora može dobro utjecati na vaše mentalno i fizičko zdravlje.

- Ti su trenuci mali, ali nisu trivijalni – kaže dr. sc. Nicholas Allan, psiholog i docent na Odjelu za psihijatriju i bihevioralno zdravlje u Medicinskom centru Wexner Sveučilišta Ohio State.

Teme koje ljudi smatraju dosadnima

Istraživanje se usredotočilo na devet eksperimenata u kojima je sudjelovalo 1800 sudionika. Tijekom eksperimenata, od sudionika se tražilo da predvide koliko bi uživali razgovarati o nizu tema koje su smatrali dosadnima. To je uključivalo Prvi i Drugi svjetski rat, publicističke knjige, matematiku, burzu, mačke i vegansku prehranu. Ti su se razgovori odvijali sa strancima ili prijateljima, osobno ili online. Istraživači su otkrili da, iako su sudionici rekli da očekuju da će razgovori biti prilično dosadni, kasnije su izjavili da su uživali u njima puno više nego što su mislili. To se događalo čak i kada su obje osobe u razgovoru smatrale da je tema dosadna.

- Odlučili smo provesti ovo istraživanje jer toliko ljudi izbjegava razgovore za koje misle da će biti dosadni. Otkazujemo neobavezne razgovore, bojimo se domjenaka i sličnih događanja te pretpostavljamo da određene teme, poput vremena, putovanja na posao ili dnevnih rutina, jednostavno neće biti zanimljive – kaže Elizabeth Trinh, glavna autorica studije i doktorandica na Sveučilištu Michigan.

I samo povezivanje s ljudima može nam pružiti jako dobar osjećaj.

Zamrznuti tonovi/Shutterstock

Biti uključen u razgovor važnije je od onoga o čemu pričate

Istraživači su otkrili da je biti uključen u razgovor ono što je zaista važno.

- Angažman potiče uživanje više od teme. Ljudi pretpostavljaju da interes dolazi od fascinantne teme, ali u stvarnosti, ono što razgovore čini ugodnima jest osjećaj povezanosti, poput osjećaja da ste saslušani, međusobnog odgovaranja na pitanja i otkrivanja neočekivanih detalja o nečijem životu. Čak i obična tema može postati značajna kada se dvoje ljudi aktivno angažira – kaže Trinh.

- Ljudi su po prirodi društvena bića i povezivanje oko teme koja se čini dosadnom, poput veganske prehrane, i dalje je društvena veza – smatra dr. sc. Aron P. Brinen, docent psihijatrije i bihevioralnih znanosti na Medicinskom centru Sveučilišta Vanderbilt.

Thea Gallagher, izvanredna profesorica psihologije na NYU Langone Health, dodaje da će ponekad ljudi predvidjeti da će razgovor biti neugodan ili nezgodan, ali da im, ako se ipak pokušaju povezati u razgovoru, to može donijeti velike koristi. Stoga i ona sama potiče svoje pacijente da razgovaraju gdje god idu.

- Biti cjeloživotni učenik može biti vrlo moćno. Uostalom, samo povezivanje s ljudima može nam pružiti jako dobar osjećaj – poručuje dr. Gallagher.

Veliki utjecaj na zdravlje

Iako se ovakvi razgovori mogu činiti besmislenima, stručnjaci ističu da zapravo nisu. Ne samo da ćete vjerojatno otkriti da uživate u „dosadnim” razgovorima više nego što ste očekivali, već bi vam to moglo pomoći da se ne osjećate usamljeno.

- Usamljenost nije samo stvar toga koliko ljudi netko vidi. Radi se o tome osjećaju li se interakcije kao povezujuće i smislene. Izbjegavanje dosadnog razgovora vjerojatno će povećati vaš osjećaj usamljenosti. Čak i ako niste htjeli biti dio tog razgovora, i dalje ste usamljeni – kaže dr. Brinen.

Usamljenost je sama po sebi užasan osjećaj i može imati velik utjecaj na vaše zdravlje. Osjećaj usamljenosti ili društvene izolacije povećava rizik od niza ozbiljnih zdravstvenih stanja, uključujući bolesti srca, moždani udar, dijabetes tipa 2, depresiju, anksioznost, demenciju i ranu smrt. Kada pronađemo način da se angažiramo s drugim ljudima, to zadovoljava našu potrebu za povezivanjem s drugima – pojašnjava dr. Brinen.

S vremenom se ti mali, „dosadni” trenuci mogu nadovezivati jedan na drugi, a time se smanjuje vaš osjećaj usamljenosti i rizici koje on povlači za sobom – kaže dr. Allan. Ipak, upozorava da nisu svi društveni kontakti korisni.

- Više kontakata nije automatski bolje. Čini se da je najvažnije osjeća li se interakcija s poštovanjem, recipročnom i emocionalno sigurnom. Pozitivna povezanost pomaže, a iscrpljujuće ili neprijateljske interakcije ne pomažu – zaključuje dr. Allan.