Svatko ima svoju slabost...
 Getty Images
Nije lako...

Ne možemo se oduprijeti lošim navikama: Zašto ih naš mozak povezuje s dobrim osjećajem?

Naši su mozgovi vezani uz nagradu, a naša „nagrada“ je osjećaj ugode koji zauzvrat izaziva oslobađanje dopamina ili hormona „osjeća se dobro“. To nas tjera da žudimo za tim više i tako povezujemo ovaj dobar osjećaj s lošom navikom

Piše Goranka Jelinčić

Svi znamo što je loša navika. Pušenje, jedenje nezdrave hrane, pretjerano konzumiranje alkohola i sjedilački način života samo su neke od stvari koje bismo trebali izbjegavati kako bismo povećali naše opće dobro. Ipak, istraživanje znanstvenika iz američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) otkrilo je da su loša prehrana, nedostatak vježbanja, pušenje i konzumiranje alkohola neki od osnovnih uzroka gotovo polovine smrtnih slučajeva 2000. godine u Sjedinjenim Državama.

Ako znamo da su loše navike toliko štetne za naše zdravlje, zašto ih i dalje prakticiramo? Zašto se ne možemo oduprijeti lošim navikama? Svi se upuštamo u ponašanja za koja znamo da nisu dobra za nas i postoji nekoliko razloga zašto nastavljamo s tim navikama bez obzira na posljedice.

Pružaju udobnost

Prva je naša potreba da osjetimo utjehu i činimo sve što je potrebno da bismo to dostigli. Svaka akcija koju poduzmete ima svrhu koja stoji iza nje, čak i ako niste svjesni što je to, a najčešća skrivena svrha je udobnost. Naši su mozgovi vezani uz nagradu, a naša „nagrada“ je osjećaj ugode koji zauzvrat izaziva oslobađanje dopamina ili hormona „osjeća se dobro“. To nas tjera da žudimo za tim više i tako povezujemo ovaj dobar osjećaj s lošom navikom. To objašnjava zašto se i dalje upuštamo u loše navike i teško se zaustavljamo; osjećamo se ugodno i mi u suštini postojimo u svojoj 'sigurnoj zoni'.

Drugim riječima, privlačite nagradu unatoč tome što znate da je loše za vas. Pušenje cigarete koja „ukradete“ na poslu uzrokuje da vaš mozak povezuje tu naviku sa slobodom od posla i opuštanja, ili konzumiranje alkohola može biti povezano s opuštanjem i druženjem nakon napornog tjedna. Pomisao na vježbanje i ulaganje nekih napora prevladava u mozgu ‘lakšom’ mišlju sjesti na kauč i gledati omiljeni TV program. Tako možete vidjeti kako se lako navika povezuje s nagradom.

Svi ostali rade isto

Također smo skloni racionaliziranju svog lošeg ponašanja ako ga društvo u cjelini smatra prihvatljivim. Ako puno ljudi radi istu stvar, onda mora biti u redu i za nas. Nije teško pronaći društveno prihvatljive loše navike. Alkohol, preskakanje vježbi, pa čak i pušenje, stvari su koje mnogi rade. To uzrokuje unutarnju racionalizaciju kada je riječ o nezdravim navikama poput "samo još jedan neće nauditi" ili "Budem bolji sljedeći tjedan, danas sam imao stresan dan". Ova trenutna opravdanja uglavnom su vođena krivnjom što znamo da dugoročno ne donosimo najbolju odluku. Gledamo prema van i primjere koji potvrđuju naše odluke o lošim navikama poput "moj djed je pušio svaki dan i živio do svoje 90. godine". Naš um voli pronaći dokaze koji podupiru naše odluke, bilo dobre ili loše.

Posljedice

Većina ljudi zna posljedice ove vrste navika. Na kutijama cigareta zalijepljena su upozorenja o dobivanju raka. Vlade oslikavaju kampanje zdrave prehrane i potrebu da budu aktivnije putem oglasa i TV programa. Ali koje su stvarne dugoročne posljedice stalnih loših navika?

  • Rak, bolesti i oštećenja stanica
  • Nezadovoljstvo i depresija
  • Negativno fizičko blagostanje koje vodi do boli ili letargije
  • Povećani fizički problemi u kasnijem životu

Većina njih može biti suptilno i postupno što znači da ih ne primjećujemo i lako odbacujemo naše odluke u trenutku. Ali, imajući na umu odluke koje danas donosimo, mogu održavati našu dobrobit istovremeno ulagajući u sebe.

13 loših navika s kojima trba prestati odmah:

1. Jesti kada ste pod stresom

2. Gristi nokte

3. Družiti se s ljudima koji te iscrpljuju

4. Biti s ljudima koji te ne cijene

5. Pušiti

6. Prekomjerno piti

7. Jesti bezvrijednu, lošu hranu

8. Jesti previše crvenog mesa

9. Gledati previše TV-a

10. Kasniti

11. Biti u lošim odnosima

12. Ostavljati stvari za posljednju minutu

13. Usredotočiti se na negativce

Tri pravila

Teško je zaustaviti navike koje su toliko ukorijenjene u našem svakodnevnom životu. Budući da je stres ponekad glavni pokretač loše navike, rješenje leži u reprogramiranju našeg uma. Najprije, imajte na umu što su ove navike i koliko ih često radimo. Što točno pokreće naviku? Je li to nesvjesna odluka da to učinimo? Pitanje zašto ste razvili tu naviku u prvom redu.

Drugo, obvežite se da želite otkloniti tu lošu naviku. Sada razumijete što to može pokrenuti, možete li pronaći nešto pozitivno da to zamijeni? Na primjer, posegnete za čokoladom nakon napornog dana. Možete li pronaći zdraviju nagradu za nagradu? Ili smanjite količinu vremena u kojoj vam je dopušteno da pijete čokoladu?

Možda, ako je stres vaš pokretač, pokušajte trčati i dajte mozgu još jedan razlog da umjesto njega pusti dopamin. Zatim, budite dosljedni. Ključ za formiranje novih navika je dosljednost. Da, neko je vrijeme teško, ali mozak se ubrzo prilagođava novim načinima dok se ne počne osjećati prirodno. Pretvorite svoj sustav nagrađivanja u način da se proslavite pridržavajući se svojih novih pozitivnih navika. Sve je u tome što se uvjetujete novim, pozitivnim načinom razmišljanja.

Život počinje navikama koje odaberemo. Pripazite u kojem smjeru su vaše navike usmjerene i počnite mijenjati svoj način prema ulaganju u zdravlje i dobrobit. To nije samo za vaše buduće ja, već i za život u trenutku na pozitivan i zdrav način.

19. prosinac 2024 03:07