Jedna plaža. Jedna oluja. I jedan trenutak koji te pogodi točno tamo gdje treba - u želudac, u savjest. Tako nekako počinje priča Tihane Veljačić, žene koja je prije gotovo deset godina odlučila iz svog života izbaciti jednokratnu plastiku. Ne ‘malo smanjiti‘, ne ‘pokušati‘, nego stvarno promijeniti način na koji živi. Danas je poznajemo kao osnivačicu profila Ditch Plastic Croatia, suosnivačicu platforme THE GREEN HUB, edukatoricu i glas koji uporno podsjeća da održivost nije trend, nego odluka. Ali iza svega toga stoji vrlo jednostavna stvar, osobno iskustvo koje se pretvorilo u stil života. I, kako kaže, sve je krenulo od jedne plaže.
- Za promjenu mog načina života kriva je jedna malezijska plaža - kaže Tihana. - Jedan dan smo uživali na prekrasnom pijesku, a već sljedeći, nakon oluje, ista ta plaža bila je potpuno prekrivena smećem. Većinom plastikom koja je dugo plutala morem. Tada sam shvatila da gdje god bacimo smeće, ono nam se vraća. Jer živimo na planetu s granicama. I odlučila sam krenuti od sebe i prvo mijenjati što ja radim - priča.
Danas, kaže, ljudi često imaju osjećaj da su “odradili svoje” čim plastiku odlože u odgovarajući spremnik.
- Kad ljudima kažem čime se bavim, najčešće kažu: “Ja recikliram.” I to je stvarno odličan početak. Ali tu ne treba stati - objašnjava.
I reciklaža ima svoj vijek trajanja
Priča o plastici, kako kaže, puno je kompleksnija nego što mislimo. Od same proizvodnje koja troši ogromne količine energije i uključuje kemikalije čiji sastav često ni ne poznajemo, do činjenice da se plastika može reciklirati samo ograničen broj puta. Recikliranje plastike je složen i skup proces koji iziskuje puno energije i rada jer postoji mnogo različitih vrsta i kombinacija plastike koje otežavaju učinkovitu reciklažu. Najveći problem je to što se plastika može reciklirati par puta, nakon čega materijal gubi na kvaliteti (tzv. downcycling), za razliku od materijala poput stakla ili metala koji se mogu reciklirati gotovo neograničen broj puta bez smanjenja kvalitete.
- Za razliku od stakla ili metala, plastika se recikliranjem zapravo degradira. A najveći problem su mikro- i nanoplastika koje su danas pronađene svugdje – u vodi, zraku, tlu, pa čak i u ljudskom tijelu. U posteljici, majčinom mlijeku, u mekoniju beba, što je posebno zabrinjavajuće – upućuje i dodaje kako se utjecaj plastike u tijelu na zdravlje ljudi još istražuje, ali je poznato da može poremetiti rad hormona, izazvati prijevremene porode i manju porođajnu težinu beba te izazvati druge ozbiljne zdravstvene probleme.
Život bez plastike se višestruko isplati
Ona je većinu plastičnih proizvoda izbacila prije gotovo 10 godina, što se pozitivno odrazilo na njezino zdravlje, novčanik i vrijeme. Priznaje da je bilo malo izazovnije kada je postala mama, ali je i taj dio uspješno svladala. Jedan od najvećih mitova je da je život bez plastike težak, skup i rezerviran za one s puno slobodnog vremena.
- Danas je to puno dostupnije nego prije. Prije deset godina sam stvari naručivala iz inozemstva, a danas su alternative dostupne gotovo svugdje - kaže.
Istina je, kaže, da su neke stvari na početku skuplje, ali dugoročno se isplate.
- Primjerice, metalna britvica ili boca od nehrđajućeg čelika traju godinama. U posljednje vrijeme više obraćam pažnju na odjeću jer je više od 60 posto ukupno proizvedene odjeće napravljeno od neke vrste plastike koja tijekom nošenja i pranja otpušta sitne čestice plastike. Kad pogledate cijene takve plastične odjeće, one su gotovo jednake odjeći proizvedenoj od prirodnih materijala. Tu se vodim time da kupujem manje, a kvalitetnije i od prirodnih materijala kada je to moguće - kaže i dodaje da podržava lokalne proizvođače, kupuje “preloved” odjeću i sudjeluje u razmjeni odjeće s prijateljicama.
Osim na ambalažu, sada pazi i na sastav proizvoda, što joj je posebno važno kod kozmetičkih proizvoda za nju i dijete.
- Krute sapune i šampone često koristim i postali su jako dobri, u smislu da ne isušuju kožu. Za pranje tijela koristim lufu i metalnu britvicu za brijanje koju imam već sedam godina, a izgleda kao nova. Zubna pasta se može naći u staklenki ili metalnoj tubi, a četkice od bambusa su široko dostupne. Odabir kozmetike ovisi i o tipu kože, posebnim stanjima i preferencijama, tako da svatko treba naći što mu najbolje odgovara - upućuje i dodaje da joj se, s obzirom na smanjenu potrošnju, i financijsko stanje poboljšalo.
Krenite od kuhinje
Svima onima koji ne znaju otkuda bi krenuli, Tihana preporučuje - od kuhinje.
- Plastična daska za rezanje jedan je od najboljih primjera. Ljudi ne razmišljaju da, dok režu hranu, zapravo režu i plastiku koja završava na tanjuru. Slično je i s kuhalima za vodu i posudama za kuhanje. Plastična kuhala otpuštaju kemikalije i mikroplastiku kad se zagriju. Posude u kojima čuvam i kuham hranu napravljene su od stakla, keramike, lijevanog željeza ili nehrđajućeg čelika - kaže.
Jedna od najljepših posljedica smanjenja plastike, kaže, dogodila se na tanjuru.
- Više kupujem od manjih, lokalnih i ekoloških proizvođača, što se najviše odnosi na prehrambene proizvode i kozmetiku. Kupujem manje procesuirane i gotove hrane koja se većinom prodaje u plastičnoj ambalaži i jedem puno više lokalno uzgojene, sezonske hrane. To je dovelo do toga da se bolje osjećam i imam više energije - priznaje. - Uz to se hranim sezonski i u skladu s onime što je trenutačno u ponudi Majke Zemlje. Smanjila sam i konzumaciju junk fooda koji je najčešće pakiran u neku vrstu plastične nereciklabilne ambalaže. Želim naglasiti da je ta promjena došla postupno i da ne smatram da nešto propuštam, već u konačnici imam više novca i vremena za druge aktivnosti u kojima uživam, poput putovanja, druženja s prijateljima i obitelji, planinarenja, boravka u prirodi - kaže Tihana.
Osnova za stvaranje manje otpada je korištenje višekratnih proizvoda od inertnih materijala i izbjegavanje jednokratne plastike.
- To, naravno, ne znači da moraju sve promijeniti odjednom, nego mogu “odplastificirati” jednu po jednu prostoriju – najbolje je početi s kuhinjom ili kupaonicom pa dalje nastaviti s dječjom i spavaćom sobom. Ljudi zaborave da su i tekstili u njihovim domovima napravljeni od neke vrste plastike, a to se posebno odnosi na zavjese, posteljinu, pokrivače i tepihe koji mogu biti napravljeni od plastičnog materijala, a korištenjem se oslobađaju sitne čestice koje se mogu progutati ili udahnuti. Često usisavanje je dobar način za uklanjanje sitnih plastičnih čestica iz doma - otkriva. Dodaje i kako se u našim ormarima nalazi gomila plastike na koju zaboravljamo, a šteti našem zdravlju i zdravlju okoliša. Također, riješila bi se većine jeftinih igračaka koje su napravljene od loše plastike.
Vjeruje kako se svijest mijenja i u Hrvatskoj, jer se ljudi puno više informiraju i bave okolišnim problemima.
- Shvaćaju da smo svi dio ekosustava te da nam je potreban zdrav i čist okoliš koji nam daje čistu vodu i zrak te zdravo tlo. Najdraže mi je kada se ljudi okupljaju i protestiraju protiv uništavanja prirode i projekata štetnih za ljude i okoliš. Mi, kao društvo, imamo snagu i moramo ju koristiti za javno dobro. I svima bih poručila: ne morate sve promijeniti odjednom da biste napravili razliku. Održivi život nije “sve ili ništa”, nego niz malih odluka koje se s vremenom zbrajaju. Počnite s jednom stvari koja vam je najlakša, a kad to postane navika, prirodno će doći i sljedeći korak - zaključuje Tihana.
10 malih promjena koje možete napraviti već ovaj tjedan
Naša je sugovornica za kraj razgovora napravila popis koji je doista lako realizirati. Želite li biti zdraviji i sretniji u životu, započnite sa sljedećim:
- Nosite višekratnu vrećicu i bocu za vodu
- Punite bocu na pipi ili javnoj slavini
- Kupujte voće i povrće na tržnici
- Uklonite oštećene plastične posude iz kuhinje
- Birajte čaj iz rinfuze (bez vrećica)
- Kuhajte kavu u džezvi ili moki
- Prenamijenite stare pamučne majice u krpe
- Koristite pamučne omote umjesto plastične folije
- Prijeđite na kruti sapun za ruke
- Češće usisavajte (zbog mikroplastike u domu)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....