Ekstremne vrućine ne iscrpljuju samo tijelo. Terapeutkinja otkriva što rade našim emocijama

Kod nekih ljudi tijekom razdoblja velikih vrućina može doći do veće razdražljivosti, nemira, osjećaja preopterećenosti i pojačane tjeskobe. Veći psihički izazov mogu predstavljati vrućine za osobe koje se već suočavaju s anksioznim ili depresivnim teškoćama, osobe sklone paničnim reakcijama, one koje teško podnose neizvjesnost i osjećaj gubitka kontrole, kao i osobe koje žive same, imaju manje socijalne podrške ili zbog posla dugo borave na visokim temperaturama. Osjetljivost na vrućinu nije znak slabosti. Način na koji reagiramo na stresne okolnosti ovisi o različitim čimbenicima - zdravstvenom stanju, životnim okolnostima, prethodnim iskustvima i dostupnoj podršci. Iako ekstremne temperature mogu biti izazovne za svakoga, neke će osobe zbog tih okolnosti biti ranjivije na njihov psihički utjecaj.

Zašto vrućina može povećati osjećaj tjeskobe?

Tijelo tijekom visokih temperatura ulaže velik napor kako bi održalo ravnotežu. Taj fizički stres može utjecati na živčani sustav i povećati osjećaj napetosti. Kod nekih ljudi neugodni tjelesni osjećaji poput ubrzanog rada srca, znojenja, umora ili unutarnjeg nemira mogu dodatno pojačati zabrinutost. Osobe koje su sklone anksioznosti ponekad te znakove mogu protumačiti kao upozorenje da se događa nešto opasno, čime se stvara začarani krug između tjelesne nelagode i psihičke napetosti. Važan psihološki čimbenik je i osjećaj gubitka kontrole. Vrućinu ne možemo jednostavno zaustaviti ili promijeniti, a upravo ta nemogućnost utjecaja na situaciju kod nekih ljudi može povećati osjećaj bespomoćnosti.

Zašto smo tijekom ljeta osjetljiviji?

Jedan od najvažnijih utjecaja visokih temperatura odnosi se na san. Kada su noći previše tople, tijelo se teže hladi, zbog čega teže usnivamo i češće se budimo. Nakon nekoliko loših noći postajemo osjetljiviji na stres, razdražljiviji i manje sposobni regulirati emocije. Nedostatak sna može povećati zabrinutost i otežati suočavanje sa svakodnevnim problemima. Zato je tijekom toplinskih valova briga o snu važan dio očuvanja mentalnog zdravlja, a ne samo pitanje ugode.

Kako zaštititi mentalno zdravlje tijekom ekstremnih vrućina?

Iako ne možemo utjecati na vremenske uvjete, možemo utjecati na način na koji ćemo se prema njima odnositi. Razumijevanje vlastitih emocionalnih reakcija i primjena nekoliko psiholoških strategija mogu pomoći da razdoblja ekstremnih temperatura lakše podnesemo i smanjimo njihov utjecaj na mentalno zdravlje.

Prepoznajte normalne reakcije organizma

Tijekom ekstremnih vrućina tijelo je pod većim opterećenjem, pa su umor, razdražljivost, osjećaj nelagode ili pojačana osjetljivost na stres očekivane reakcije organizma. Važno je razlikovati neugodu koju izaziva vrućina od stvarne opasnosti. Kada tjelesne simptome poput ubrzanog rada srca, znojenja ili unutarnjeg nemira protumačimo kao znak da se događa nešto ozbiljno, možemo dodatno pojačati osjećaj straha i napetosti.

• Brinite o tijelu - tijekom ekstremnih vrućina tijelu je potrebna dodatna podrška jer fizičko opterećenje može utjecati i na raspoloženje, energiju i sposobnost suočavanja sa stresom. Redoviti obroci, laganija i uravnotežena prehrana te dovoljan unos tekućine važni su za održavanje tjelesne i emocionalne ravnoteže. Čak i blaga dehidracija može pridonijeti osjećaju umora, slabije koncentracije i veće emocionalne osjetljivosti. Posebno je važno pripaziti na konzumaciju alkohola, uključujući pivo koje se često konzumira tijekom toplih dana. Alkohol može dodatno opteretiti organizam jer potiče gubitak tekućine, otežava kvalitetan san i može pojačati osjećaj umora, razdražljivosti i tjeskobe. Tijekom velikih vrućina, kada je tijelo već pod stresom, ti učinci mogu biti izraženiji. Preporučuje se ograničiti i pretjeran unos zaslađenih gaziranih pića jer ne nadoknađuju na najbolji način potrebe organizma za hidracijom, a kod nekih ljudi mogu pridonijeti oscilacijama energije. Pušenje također može dodatno opteretiti tijelo tijekom vrućina jer nikotin utječe na kardiovaskularni sustav i kod nekih osoba može pojačati tjelesne osjećaje poput ubrzanog rada srca i unutarnjeg nemira. Ukratko, briga o tijelu nije odvojena od brige o mentalnom zdravlju – način na koji se odnosimo prema svom organizmu može značajno utjecati na našu emocionalnu otpornost i sposobnost nošenja sa stresom.
• Usmjerite pažnju na ono što možete kontrolirati - ekstremne vrućine mogu biti psihički zahtjevne upravo zato što ih ne možemo jednostavno promijeniti. Kod nekih ljudi to može izazvati osjećaj bespomoćnosti. Pomaže usmjeriti energiju na ono što je pod našom kontrolom - organizaciju dana, prilagodbu aktivnosti, planiranje odmora, brigu o tijelu i male odluke koje vraćaju osjećaj sigurnosti i stabilnosti. Ponekad upravo male prilagodbe mogu značajno smanjiti osjećaj preopterećenosti.
• Postavite granice zabrinjavajućim mislima - kada smo pod stresom, mozak prirodno usmjerava pažnju na moguće prijetnje. Stalno provjeravanje temperatura, prognoza i vijesti može održavati osjećaj ugroženosti i povećavati napetost. Informiranost je važna, ali korisno je ograničiti vrijeme provedeno u praćenju sadržaja koji dodatno pojačavaju zabrinutost te se nakon toga vratiti svakodnevnim aktivnostima.
• Prihvatite nelagodu bez dodatne borbe -jedan od psihološki najzahtjevnijih aspekata ekstremnih vrućina jest osjećaj da situaciju ne možemo podnijeti. Takve misli mogu dodatno povećati stres. Prihvaćanje ne znači da nam vrućina mora biti ugodna ili da trebamo ignorirati vlastitu nelagodu. Ono znači smanjiti dodatnu mentalnu borbu protiv nečega što trenutačno ne možemo promijeniti. Korisnije pitanje često nije: „Kako da ovo prestane?“, nego: „Što mogu učiniti da mi ovaj dan bude lakši?“
• Zaštitite san i emocionalnu otpornost -tijekom razdoblja ekstremnih vrućina kvaliteta sna često se pogoršava, a upravo je san jedan od najvažnijih čimbenika emocionalne stabilnosti. Nakon nekoliko neprospavanih noći ljudi postaju osjetljiviji na stres, razdražljiviji i skloniji negativnom razmišljanju. Zato je u takvim razdobljima važno posebno čuvati rutinu spavanja i, kada je moguće, smanjiti dodatna opterećenja.
• Održavajte povezanost s drugima -tijekom velikih vrućina ljudi se ponekad povlače i smanjuju aktivnosti, no socijalna povezanost važan je zaštitni čimbenik za mentalno zdravlje. Razgovor, podrška bliskih osoba i osjećaj povezanosti mogu pomoći u smanjenju stresa.

Kada potražiti pomoć?

Stres, umor i emocionalna iscrpljenost tijekom zahtjevnih razdoblja često su prolazne reakcije na okolnosti. Međutim, ako tjeskoba postane toliko izražena da značajno otežava svakodnevni život, ako se osoba počne povlačiti iz aktivnosti, teško se opušta ili primijeti pogoršanje ranijih psihičkih teškoća, važno je potražiti stručnu podršku. Posebnu pažnju treba obratiti na dugotrajnije promjene u raspoloženju, kvaliteti sna, razini energije i načinu funkcioniranja. Ponekad važan signal mogu biti i opažanja bliskih ljudi – ako primijete da je osoba stalno zaokupljena brigama, povlači se ili gubi interes za aktivnosti koje su joj prije bile važne, razgovor i podrška mogu biti prvi važan korak. Ne možemo uvijek kontrolirati okolnosti u kojima se nalazimo, ali možemo naučiti bolje razumjeti vlastite reakcije, razvijati otpornost i potražiti podršku kada nam je potrebna.

Mirella Rasic Paolini, holistička terapeutkinja za mentalno zdravlje i licencirana hipnoterapeutkinja