MAURO PIMENTEL AFP
ništa bez toga

Čudesnom Haalandu ovo je jedna od najvažnijih stvari u životu: Zbog nje mu tijelo radi kao stroj!

Haalandova rutina bi nam mogla biti inspiracija

Ako gledate Svjetsko prvenstvo u nogometu ili ga samo ovlaš pratite, niste mogli ne zamijetiti Erlinga Brauta Haalanda (25), norveškog napadača Manchester Cityja visokog 1,95 metara, koji izgleda kao da je izašao iz laboratorija za proizvodnju savršenih sportaša.

Velik je, brz, snažan, hladan pred golom i toliko fizički dominantan da se čovjek zapita što sve radi kad ga kamere ne prate. Jer kod Haalanda, naravno, nije stvar samo u talentu. On se posebno hrani, posebno trenira i, možda najvažnije - posebno spava.

Haaland je više puta naglašavao da mu je san jedna od najvažnijih stvari u životu. Ne dodatak treningu, ne luksuz nakon utakmice, nego temelj oporavka. U njegovoj rutini spavanja nema puno romantike, ali ima puno discipline. Navodno ide u krevet oko 22:30, iz spavaće sobe izbacuje elektroničke uređaje, navečer nosi naočale koje blokiraju plavo svjetlo i pazi da mu tijelo ne dobiva poruku da je još dan, iako je vani odavno vrijeme za gašenje sustava.

Plavo svjetlo s mobitela, laptopa i televizora može zbuniti mozak jer mu signalizira budnost. Zato se u ozbiljnim sportskim rutinama sve češće govori o higijeni svjetla, jednako kao što se govori o prehrani ili treningu. Haalandova večernja pravila možda djeluju ekstremno, ali zapravo se oslanjaju na vrlo jednostavnu ideju: ako želite da tijelo radi kao stroj, morate mu dati uvjete da se kao stroj i obnovi.

image

Gotovo nema rekorda kojeg nije oborio ove sezone, a mnogi se pitaju u čemu je tajna

JEWEL SAMAD AFP

Oporavak je svetinja

Najviše pažnje ipak izaziva njegova navika da tijekom spavanja lijepi usta kako bi potaknuo disanje kroz nos. Ideja je da nosno disanje filtrira, zagrijava i vlaži zrak te može pomoći mirnijem ritmu disanja. No to nije trik koji bi trebalo bez razmišljanja kopirati s interneta. Ljudi koji imaju začepljen nos, devijaciju septuma, apneju u snu, probleme s disanjem ili anksioznost trebali bi se prije takvih eksperimenata obratiti liječniku. Drugim riječima, ono što radi elitni sportaš pod nadzorom stručnjaka nije nužno dobar plan za osobu koja zaspi s tri alarma, jednim okom na Netflixu i nosom koji “ne radi” kako treba.

image

Igrač Manchester Cityja jede veliku količinu životinjski iznutrica, uključujući srce i jetru

JUSTIN SETTERFIELD GETTY IMAGES VIA AFP

Upravo tu dolazimo do trenda koji je preplavio društvene mreže: sleepmaxxing. Riječ je o ideji da san ne treba samo “odraditi”, nego ga treba optimizirati. Cilj više nije samo spavati sedam ili osam sati, nego izvući maksimum iz svake noći: više dubokog sna, bolji REM, manje buđenja, niži stres, bolji oporavak, bolju kožu, bolju koncentraciju i, po mogućnosti, jutro u kojem ne izgledamo kao da nas je tijekom noći pregazio autobus.

Sleepmaxing uključuje cijeli mali ritual modernog života: odlazak u krevet u isto vrijeme, hladniju sobu, zamračivanje prostora, manje ekrana, jutarnje izlaganje dnevnom svjetlu, praćenje sna pametnim satovima, magnezij, čajeve, maske za oči, bijeli šum, disanje, meditaciju. Zapravo toliko dodataka da san počne nalikovati projektu, a ne odmoru.

I tu je zamka. Dobra strana ovog trenda jest što nas podsjeća da san nije slabost, lijenost ni gubljenje vremena. San je biološki servis. Tijekom noći tijelo obnavlja tkiva, regulira hormone, pamćenje, imunitet, apetit i raspoloženje. Loš san ne znači samo da ćemo sutra biti nervozni, nego može utjecati na šećer u krvi, krvni tlak, težinu, koncentraciju i emocionalnu stabilnost.

Loša strana sleepmaxinga jest što i spavanje može postati još jedna stvar u kojoj moramo biti savršeni. Mjerimo faze sna, brojimo buđenja, uspoređujemo aplikacije i budimo se razočarani jer nam sat kaže da smo spavali “samo” 62 posto kvalitetno. Stručnjaci za san za to imaju i naziv: ortosomnija, odnosno pretjerana opsjednutost savršenim snom koja na kraju može proizvesti upravo suprotno - još više napetosti i još lošije spavanje.

Zato bi Haalandova rutina mogla biti inspiracija, ali ne i domaća zadaća. Ne moramo svi lijepiti usta, nositi futurističke naočale i pretvarati spavaću sobu u recovery centar Premier lige. Ali možemo iz nje uzeti ono najpametnije: manje ekrana navečer, redovitiji odlazak u krevet, hladniju i tamniju sobu, jutarnju šetnju po dnevnom svjetlu i malo više poštovanja prema vlastitom umoru.

Ako jedan od najmoćnijih nogometaša svijeta kaže da mu je oporavak svetinja, možda bismo i mi mogli prestati nositi neispavanost kao medalju.

17. srpanj 2026 11:12