Vrijeme je za gljive - za što su dobre, koje odabrati, a kojih se čuvati

Prije neki dan vratila sam se kući s puta. Smrknuti dan. Kiša hoće-neće. Baš ništa mi se nije dalo. I upravo kada sam se ponadala ostati kući i zaspati, čujem mužev glas 'Idemo u gljive'. 'Idemo', pobijedivši lijenčinu u sebi, prihvatim ponudu. A što mi drugo preostaje?

Gljive u prehrani

Različite vrste gljiva čovjek jede još od prapovijesti. Danas su one prisutne u gotovo u svim nacionalnim kuhinjama svijeta. Svaka vrsta gljiva specifična je po svom sastavu, teksturi, aromi i okusu kojima oplemenjuje jela. Upravo te različitosti izuzetno cijene gastro znalci. Gljive jedemo pirjane, pržene, pečene, dodajemo ih umacima, nadjevima, juhama i sl.

Ovi pozitivni učinci gljiva na zdravlje koriste se podjednako u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji.

Eci, peci, pec... Koje gljive odabrati?

Šampinjoni

Među gljivama, moj prvi izbor su šampinjoni. U izobilju ih na livadama našeg priobalja. Ne treba biti vrsni kuhar da se od njih pripremi ukusni omlet, juha ili umak. Šampinjoni su izvor prehrambenih vlakana, te vitamina C, D i folata. Potonji nam je važan za dobro raspoloženje i stvaranje eritrocita. Istraživanja na životinjama pokazuju kako ove gljive pomažu snižavanje visoke koncentracije glukoze, masnoća i kolesterola u krvi. Također, pozitivno djeluju na rad jetre.

Lisičice

Sastav lisičica je zanimljiv. Od aminokiselina, najveći udio zauzima esencijalna aminokiselina leucin. Cijenjena je među sportašima jer podupire izgradnju mišićne mase. Među mineralnim tvarima, značajna je prisutnost cinka i željeza koji su, u ovo doba godine, od izuzetne koristi za imunitet.

Iako je sadržaj masti mali, od masnih kiselina se svojom zastupljenošću ističe oleinska kiselina koja pozitivno djeluje na srce i krvne žile.

Vrganji

Vrganji su gljive izuzetno bogate prehrambenim vlaknima. Pojedemo li samo jednu porciju vrganja, zadovoljit ćemo skoro 50% svojih dnevnih potreba za vlaknima. Jeste li na TV-u vidjeli reklame za glukozamin? On pomaže obnovu zglobova, a njime obiluju upravo vrganji. Sadržaj glukozamina u 50 g suhih vrganja veći je za više od 200 % od količine glukozamina u 1 tableti namijenjenoj sportašima.

Poznati su nam dodaci prehrani s beta-glukanom. On jača imunitet. I opet su vrganji njime bogati. Možda izgleda nestvarno, no 50 g suhih vrganja ima više beta-glukana nego ga je u 2 njegove kapsule koje se uzimaju kao dodaci prehrani.

Bukovače

Bukovače sadrže više kalija nego natrija, pa se preporučuju ljudima koji pate od visokog tlaka i bolesti srca. Značajan je i sadržaj željeza, pa su cijenjena namirnica ljudima čiji su tjelesni napori povećani. Svojim sadržajem izdvaja se i kalcij, te su stoga bukovače veganima važan izvor ove mineralne tvari. Od aminokiselina, sadrže zamjetnu količinu glutaminske kiseline. Ona pomaže stvaranje novih stanica, a time i obnovu tkiva. Njezino se djelovanje zamjećuje tamo gdje je obrtaj stanica veliki (npr. u tkivu crijeva). Tako su bukovače od izuzetne koristi ljudima koji imaju celijakiju jer je kod njih oštećenje stanica crijeva češće nego kod drugih. Bukovače sadrže folnu kiselinu koja pomaže liječenje anemije, šećerne bolesti i visokog krvnog tlaka. Tu je i niacin; vitamin koji ima pozitivan učinak na kožu i živce.

Dobro je znati

Općenito se može reći kako su sirove gljive teško probavljive, a hranjive tvari gotovo neiskoristive. Termičkom obradom, gljive omekšavaju što omogućava bolju iskoristivost nutrijenata i veću korist za nas ljude.

Svima nam je ručak posebno ukusan kada nam drugi skuha. Tako se i meni onaj dan posrećilo. Od vrganja koje smo sakupili, moj je muž napravio umak s njokima. Bilo je iznad očekivanja. Ili sam ja bila pregladna i željna domaće hrane. Uistinu, jelo pripremljeno s ljubavlju nema cijenu.

Neka vam je uslast!

A što ja jedem možete pogledati na mom Instagram profilu.