Okupilo se nedavno kod mene veselo društvo. Povela se priča se o gastarbajterskim dogodovštinama. Žene s grčem govore o napornom radu u kuhinjama i praonicama hotela i bolnica.
Nasuprot njima, muškarci se kroz smijeh prisjećaju rada na baušteli. Ljeto je. Postavlja se krov. Peče sa svih strana. Užegli i nebo i zemlja. Osvježavaju se radnici hladnim pivom. I domaći i stranci. Nema razlike. Vidio gazda kako je svakim danom praznih boca na gradilištu sve više, iako ih on redovito savjesno odlaže u predviđeni kontejner. „Ako se dogodi koja nesreća, morat ću platiti masnu odštetu“, razmišlja u sebi. I reče radnicima kako od sutra mogu na posao donijeti samo po jednu bocu piva. Domaći su radnici s pet spali na jednu bocu. A naš čovjek donio na posao jednu bocu od 2 litre. Uistinu, još se nije rodio, onaj tko je uspio nadmudriti naše ljude.
Najstarije alkoholno piće
Pivo je vjerojatno najstarije alkoholno piće. Proizvodilo se još 9500 godina prije Krista. Zanimljivo je istaknuti da su stari Babilonci imali molitvu božici piva Ninkasi čiji su stihovi govorili o redoslijedu njegove proizvodnje. Bio je to, u doba nepismenosti, mudar način prenošenja recepta s koljena na koljeno.
Uživanje u pivu iznimno je rašireno i često. Treće je to, po konzumaciji, piće na svijetu; odmah nakon vode i čaja. Štovatelji piva tvrde kako bez njega nema veselja. Jedno je sigurno. Bez piva nema nogometne utakmice.
Pivo se najčešće proizvodi od ječma. Osim toga, postoji pšenično, kukuruzno i rižino pivo. Dodatak hmelja daje mu karakterističan gorkast okus. Vrenjem ječmenog slada se iz škroba dobiva alkohol.
Brojne su vrste piva. Razlikuju se po gorčini, boji i jačini. Pivo u konačnici obično sadrži 0.5 do 20% alkohola, dok ima i onih znatno jačih.
Sastav piva
Ljubitelji piva tvrde kako pivo „jednostavno mami“. Ima to znanstveno uporište jer pijenje piva potiče lučenje „hormona sreće“. A prisutnost octene i limunske kiseline djeluje osvježavajuće. Drugi slave ovo piće zbog sadržaja kalija, kalcija, natrija, magnezija, te nekih vitamina B skupine. Ipak, pivo se ne može smatrati dobrim izvorom ovih hranjivih tvari. Jednostavno, kako bi pivo značajnije doprinijelo unosu hranjivih tvari, dnevno bi ga trebalo piti u količinama daleko višima nego je primjereno.
Koliko je prihvatljivo popiti?
Konzumiranje piva veže se uz druženje prijatelja, večernje izlaske, sportska događanja, piknike, proslave i sl. Iako pivo sadrži neke nutrijente, ipak ga se mora promatrati isključivo kao alkoholno piće. Dnevno je muškarcima prihvatljivo popiti 2, a ženama 1 jedinicu alkohola. Kada govorimo o klasičnom pivu, to je 1 mala limenka (od 330 ml).
Pijenje piva potiče lučenje "hormona sreće", no kao i sa drugim alkoholnim pićima, ni sa ovim ne treba pretjerivati - 3 dcl dnevno je dovoljno.
Pivo i sportaši
Sportašima se konzumiranje većih količina alkohola nikako ne preporučuje. Pijenje alkoholnih pića iz prehrane sportaša istiskuje prijeko potrebne kvalitetne namirnice. Remeti se nadoknada vode i hranjivih tvari. Posebice se negativan utjecaj alkohola uočava konzumira li se nakon treninga ili natjecanja bez da se prethodno nadoknadi izgubljena voda i pojede adekvatan obrok (s ugljikohidratima i bjelančevinama). Jednostavno govoreći, onemogućava se uspješan oporavak sportaša. Unatoč tome, pivo se usko vezuje uz slavlje dobrih sportskih rezultata momčadi timskih sportova. Srećom, tu je bezalkoholno pivo. Sadrži oko 0.5 % alkohola. Prisutne hranjive tvari i voda dijelom će doprinijeti regeneraciji njihovih zaliha u organizmu nakon tjelovježbe. Bezalkoholno pivo sadrži i antioksidanse koji smanjuju razinu oksidativnog stresa, a koji neminovno prati intenzivan mišićni rad.
Uz pivo idu slane grickalice. Konzumiranjem soli nadoknađuje se natrij. Mnogi sportaši količinu masti u svojoj prehrani moraju ograničiti. Njima se preporučuju štapići ili njemački pereci jer sadrže manju količinu masti u usporedbi s ostalim grickalicama.
Našim nogometašima želim da barem ponove povijesni uspjeh iz Francuske '98 godine. A navijačima želim dobar provod.
1 šalica skuhane integralne riže
1,5 šalica bademovog ili lješnjakovog mlijeka
½ šalice prženih i oguljenih lješnjaka
3 žlice kakaa
prstohvat soli
5 datulja
1 žlica kokosova šećera ili nekog drugog prirodnog sladila po potrebi
prstohvat vanilije
1 žličica soka od limuna
Priprema:
- Ubacite sve sastojke u blender i blendajte dok kremica ne postane potpuno glatka.
- Ako treba dodajte još malo mlijeka.
- Ja sam je servirala sa trešnjama, a bilo bi super i sa borovnicama ili jagodama.
Naravno, ako vam se ne sviđa kombinacija čokolade i voća, možete probati i konzervativniju varijantu, recimo sa nasjeckanim lješnjacima ili bademima i komadićima čokolade.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....