A zaboravili ste reći da žitarice sadrže saponine koji koče iskorištavanje bjelančevina iz hrane, javi mi se jedan gospodin nakon što je u mojoj nedavnoj kolumni čitao o važnosti svakodnevne prisutnosti žitarica u prehrani.
Što reći? Razumljivo mi je da se ljudi boje ostataka pesticida u hrani, konzervansa i umjetnih boja, no bojati se osnovnih sastojaka hrane koji su u njoj prisutni oduvijek je ipak, priznat ćete, malo tu mač.
Hranu jedemo kako bismo namirili svoje potrebe za energijom, vitaminima, mineralnim tvarima, bjelančevinama, mastima … Osim spomenutih, ona sadrži i mnoge druge tvari; među njima i antinutrijente.
Što su antinutrijenti?
Kao što sam rekla, antinutrijenti su prirodno prisutni u namirnicama; prvenstveno onima biljnog podrijetla.
To su saponini, tanini, fitinska kiselina, cijanogeni glikozidi, oksalati, klorogenska kiselina i dr.
Svojim djelovanjem jedni remete probavu, drugi sprječavaju iskoristivost pojedinih hranjivih tvari iz hrane...
Tako fitinska kiselina, kao sastavni dio mnogih mahunarki i sjemenki uljarica (npr. soje i uljane repice), na sebe veže mineralne tvari (npr. cink, magnezij, kalcij …) i bjelančevine.
Inhibitori amilaze iz zobi sprječavaju razgradnju škroba.
I tanini iz mahunarki mogu na sebe vezati bjelančevine čineći ih tako nedostupnima čovjekovom organizmu.
Iz ovoga bismo brzopleto mogli zaključiti da je hrana koju svakodnevno jedemo, u najmanju ruku loša, ako ne i štetna.
Mišljenja sam kako je van svake pameti suditi o žitaricama ili voću na osnovu antinutrijenata koje sadrže.
Štoviše, antinutrijenata ima i u danas vrlo popularnim namirnicama. Uvjerena sam da se ljubitelji zdrave prehrane neće odreći chia sjemenki iako sadrže klorogensku kiselinu. Ona koči razgradnju ugljikohidrata, bjelančevina i masti, a time i njihovu dostupnost našem organizmu.
Ne budimo naivni. Postanimo mudriji od trgovaca. Pitajmo se Što nam nakon blaćenja pšenice, slanutka, šljiva i graha žele prodati?
Ruku na srce, s hranom je kao i s ljudima. Ako nekome želite naći manu, garant ćete mu je naći. I to ne jednu, nego sto i jednu.
Antinutrijenti u službi zdravlja
Naravno da je važno kakvu hranu jedemo. Briga o hrani je briga o zdravlju. No nemojmo pretjerivati. Opustimo se. Naizgled štetne tvari, antinutrijenti imaju svoje, i te kako, dobre strane.
Saponini iz mahunarki (slanutka, graha…) i kvinoje remete apsorpciju masti i kolesterola iz hrane čime doprinose snižavanju njihove koncentracije u krvi. Imaju i antikancerogeno djelovanje.
Fitinska kiselina iz soje zajedno s prisutnim bjelančevinama snižava kolesterol u krvi. Fitati su još i dokazani antikancerogeni. Dijelom se inaktiviraju namakanjem, fermentacijom i kuhanjem.
Klorogenska kiselina iz mandarina, kave, trešanja, šljiva … antioksidans je sa sposobnošću vezivanja i inaktiviranja slobodnih radikala. Ima i protuupalno djelovanje te doprinosi regulaciji šećera u krvi.
Mišljenja sam kako ne treba biti sitničav i opterećivati se baš oko svega i svačega.
Čemu raspravljati o antinutrijentima a istodobno pušiti? Čemu ujutro brojati kalorije, a popodne pojesti pola čokolade? Ma zaludu što je sa 70 % kakaa.
Živimo koliko, toliko zdravim životom. Spavajmo dovoljno, dajmo prednost jednostavnoj neprerađenoj hrani i budimo tjelesno aktivni svaki dan.
Uživajmo u jelu, obitelji i dobrom društvu. Radujmo se prirodi i ovom suncu. Budimo zahvalni za zdravlje koje imamo. Veselimo se sutrašnjem danu, ljudima koje ćemo sresti i onome što ćemo novo naučiti.
Nađimo svoju sreću. Sve drugo je manje važno.
Vaša Vesna
A što ja jedem možete vidjeti na mome profilu EatToSlim.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....