Kako je svinjska mast opet ušla 'u modu'

Karirani uzorak bio je u modi prošle godine, riblja kost je u trendu ove, pepita uzorak vjerojatno će biti na redu sljedeće. Mini, midi, maksi. Boje crno-bijele televizije, boje sladoleda, jake boje, jesenske… Niti ne iznosiš kaput, a on je već postao arhivski primjerak. Štoviše, moraš se nositi moderno ako misliš da te ljudi uopće dožive. Eh, što ti je moda?!

Postoji li ijedan Slavonac ili Baranjac koji imalo drži do sebe, a da nema "najbolji" recept za kobasice i kulen? "Nema 'tice do prasice!" Vratila nam se svinjetina u modu. Došao je red i na nju.

Jedite domaće

U zadnje vrijeme često se čuje kako je svinjska mast bolja od margarina i ulja. Masti i ulja sastoje se od zasićenih, jednostruko nezasićenih i višestruko nezasićenih masnih kiselina u različitim omjerima što ovisi o ishrani životinje odnosno uvjetima kultiviranja biljaka. Svinjska je mast, pa stoga i panceta, čvarci i sl., izvor zasićenih masnih kiselina koje su, u odnosu na masne kiseline iz suncokretovog i sojinog ulja, manje podložne oksidaciji, odnosno pojavi užeglosti. Također su i u našem organizmu zasićene masne kiseline stabilnije, te time otpornije na oksidaciju. Oksidacija masti povećava rizik za pojavu različitih zdravstvenih tegoba, pa čak i raka. Ukoliko volite suhomesnate proizvode, jedite domaće kojima nisu dodani aditivi jer oni mogu potencirati pojavu kancerogenih promjena u organizmu.

Foto: iStock

Bitna prednost masti, čvaraka i pancete pred uljima je ta što teže dolazi do oksidacije, a time i do užeglosti.

Omega-6 i omega-9

Višestruko nezasićene masne kiseline kojima obiluju ulja (npr. suncokretovo) strukture su koja je podložnija neželjenom djelovanju kisika. Upravo zbog toga, u doticaju s velikom količinom kisika, ostatak ulja na dnu boce brzo užegne.

Omega-6 obiluje višestruko nezasićenim masnim kiselinama, koje se vezuju uz upalne procese u organizmu, te je, nažalost, sastavni dio prehrane modernog čovjeka.

One se nalaze u mnogim prehrambenim proizvodima koji su nam svakodnevno na dohvat ruke - margarin, kremasti kolači, keksi i lisnata tijesta, no ne smije se zaboraviti ni majoneza, te različiti umaci zamrznutih jela. Kako bi se donekle smanjila njihova zastupljenost u prehrani, preporuča se konzumiranje maslina i maslinovog ulja.

Oni sadrže oleinsku, omega-9 jednostruko nezasićenu masnu kiselinu koja je stabilnija od masnih kiselina iz, nazovimo ih tako, klasičnih ulja.

Škrto s maslinovim uljem

Uz to, maslinovo ulje (i masline) sadrži i cijeli niz antioksidanasa koji dodatno povećavaju njegovu stabilnost čineći ga idealnim sastojkom brojnih jela. Vjerojatno ste čuli kako "riba pliva tri puta; prvi put u moru, drugi u maslinovom ulju, a treći put u vinu". Bez obzira na njegovu kvalitetu i blagotvorne učinke, s maslinovim uljem, kao i sa svim drugim uljima prilikom pripreme jela, treba biti obazriv, bolje reći škrt.

Među one "dobre" masne kiseline ubrajaju se masne kiseline iz plave ribe. Konzumirajući inćune, srdele, skuše, tunu, palamidu, lokarde i dr. u organizam se unose omega-3 višestruko nezasićene masne kiseline EPA i DHA koje pozitivno djeluju na mozak, oči, srce, kožu i dr. Jeste li vi jedan od onih muškaraca kojemu "nema premca kulenu i kulenovoj seki"? Tada znajte kako omega-3 masne kiseline iz plave ribe, za razliku zasićenih masti iz kulena, pancete i čvaraka, povoljno djeluju na vašu plodnost.

Zbogom kolesterolu

A što je s margarinom obogaćenim omega-3 masnim kiselinama? U većini se slučajeva radi o omega-3 masnoj kiselini biljnog podrijetla koja se u organizmu prevodi u EPA i DHA. Učinkovitost ove pretvorbe jenjava kako čovjek stari, pa je svakako preporučljivo dva puta tjedno konzumirati plavu ribu, prirodne izvore EPA i DHA.
Kada se govori o mastima i suhomesnatim proizvodima, ne može se ne spomenuti kolesterol. Kolesterol se unosi hranom, no on i nastaje u organizmu. Njegovo izlučivanje, a time u konačnici i nižu koncentraciju u krvi, potiču topiva vlakna poput pektina iz jabuke i dunje. Vjerojatno je to jedan od razloga korištenja voća u pripremi mesnih jela mnogih nacionalnih kuhinja. Prisjetimo se od prije kako voće valja jesti tri puta dnevno.

Što reći za kraj? Razborito uživajte u svojim suhomesnatih delicijama. Podijelite ih s onima koji nisu u prilici sami ih raditi. Osjetit ćete istinsko zadovoljstvo i toplinu. A i srce će vam biti zahvalno. U slast svima!