Kaki svoju divnu narančastu boju duguje beta-karotenu, karotenoidu koji naš organizam pretvara u vitamin A. A to je vitamin koji ima zaštitnu ulogu za vid, kosti, kožu i imunosni sustav. Među vitaminima koje sadrži ovo voće, ističe se i vitamin C, koji u kombinaciji s vitaminom A jamči pravilno funkcioniranje našeg imunološkog sustava. Poznat je i kao japanska jabuka ili "voće bogova", a botaničari ga nazivaju latinskim nazivom Diospyros kaki. Biljka je porijeklom iz Kine, iako se bum širenja, sve do prošlog stoljeća, događao u Japanu. U Italiji je prvo stablo kakija bilo posađeno 1871., danas se sadi i u drugim europskim zemljama, a u Hrvatskoj uzgoj kakija postaje sve popularniji posljednjih 20, 30 godina. Prisutan je komercijalni uzgoj, ali i vrtlari ga često uzgajaju u svojim dvorištima zbog jedinstvenog okusa i estetske vrijednosti biljke. I upravo je studeni vrijeme kad plodovi ovog izuzetno slatkog voća dozrijevaju.
Nutritivna vrijednost
Kaki sadrži više jednostavnih ugljikohidrata od jabuke ili kruške. Jedan veći plod, od oko 200 grama, ima 140 kalorija, gotovo kao manji paketić krekera. Inače, 100 grama ploda sadrži:
- 70 kcal
- 82 g vode
- 16 g topivih šećera
- 16 g ugljikohidrata
- 2,5 g vlakana
- 0,6 g proteina
- 0,3 g masti
Što kažu studije
Kaki može biti koristan za zdravlje očiju zato što obiluje vitaminom A i antioksidansima, poput zeaksantina, koji mogu pomoći u smanjenju rizika za makularnu degeneraciju i kataraktu. Vitamin A i zeaksantin su esencijalni za dobar vid te mogu pomoći i u zaštiti od drugih bolesti očiju povezanih sa starenjem. Vitamin A ključan je za pravilnu funkciju mrežnice, dok zeaksantin štiti oko od štetnog svjetla. No, za zdravlje očiju nije koristan samo plod, već i listovi biljke Diospyros kaki, koji su se često koristili u tradicionalnoj medicini, a danas su predmet brojnih istraživanja zahvaljujući svojim protuupalnim svojstvima koja mogu pomoći kod problema kao što je suho oko, povećavajući proizvodnju suza. Istraživanja sugeriraju da ekstrakt listova kakija može pomoći u snižavanju intraokularnog tlaka i zaštititi očni živac od oštećenja uzrokovanih glaukomom.
Protuupalna i antioksidativna svojstva listova kakija sugeriraju i moguće dobrobiti kod bolesti oka kao što su dijabetička retinopatija, staračka makularna degeneracija i neovaskularizacija rožnice. Valja reći i da je većina studija o učincima listova kakija provedena u laboratoriju i na životinjskim modelima te su potrebna daljnja klinička ispitivanja kako bi se potvrdila učinkovitost i sigurnost upotrebe listova kakija za bolesti oka.
I ne samo za oči
Među glavnim biljnim spojevima koji ovo voće čine tako dragocjenim, ističu se fisetin i katehin, dva fenolna spoja koja su u fokusu brojnih znanstvenih studija. U laboratorijskim pokusima pokazalo se da oba spoja imaju zaštitno djelovanje na kardiovaskularni sustav, kao i da štite od nekih vrsta tumora.
Redovito konzumiranje kakija može pomoći u održavanju dobre probave i redovite stolice zahvaljujući visokom udjelu vlakana. Jedan kaki sadrži čak šest grama vlakana, što je gotovo četvrtina dnevno preporučene količine vlakana za žene. To je zaista mnogo i jedan obrok kakija dnevno može napraviti veliku razliku ako patite od zatvora.
Sladak kao med
Kaki se sastoji od više od 80 posto vode, a u ostalom dijelu uglavnom od jednostavnih šećera. No, njegova izrazita slatkoća ne treba vas odvratiti od konzumacije jer, osim šećera, plod sadrži i vlakna koja usporavaju apsorpciju glukoze. Tako dolazi do sporijeg lučenja inzulina, hormona zaduženog za dovod glukoze u stanice, čime se sprečava povišena koncentracija inzulina u krvi. Važno je samo biti umjeren u konzumaciji i ne prelaziti porciju od 150 grama dnevno. Dijabetičari mogu slobodno uživati u dobrobitima kakija, uz savjet da uzmu manju porciju te da je konzumiraju na kraju glavnog obroka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....