Omiljena botaničarka otkriva recept za ljekovit i savršeno ukusan ručak: umjesto na plac, po sastojke otiđite u šumu

Proljeće je, na tržnicama gužva, cijene paprene, a vi željni ukusnog i zdravog obroka? Uzmite košaricu i, umjesto na plac, otiđite u obližnju šumu, povedite sa sobom i djecu i naberite mlade koprive. Uživajte na svježem zraku, u prirodi, a kad se vratite kući, onako opušteni i za nula kuna, spremite specijalitet za prste polizati: od koprive koju ste ubrali šećući. To može biti savršeni pesto od koprive, juha ili genijalna pita. Što god odaberete, ne možete pogriješiti jer kopriva je pravi eliksir za zdravlje, kaže iskusna botaničarka i prava kulinarska majstorica za delicije od ljekovitog bilja, mag. ing. agr. Gabrijela Vrbetić, koja nam je otkrila i nekoliko recepata koji će vas oduševiti. A kad je čujete s koliko žara govori o toj skromnoj, ali moćnoj biljci, nećete moći dočekati vikend da odjurite u šumu po ručak.

Mlada kopriva sada obilno raste po sjenovitim dijelovima livada, vrtova, šuma, šumaraka i šumskih rubova

Gabrijela Vrbetić/privatni album

Moćan saveznik imuniteta i ljubavi

- Vratiti se doma s pola velike košare mlade koprive koju sam ubrala za, recimo, pola sata, za mene predstavlja pravu blagodat za zdravlje. Ta žareća kopriva, ona sa žaokama od kojih bježi ne samo većina nas ljudi, nego i životinje, sada obilno raste po sjenovitim dijelovima livada, vrtova, šuma, šumaraka i šumskih rubova. No, kad se zapitamo na koji nam način žarka kopriva kao hrana i lijek može pomoći, i usput zavirimo u stare knjige iz travarstva, pronaći ćemo informacije koje koprivu proglašavaju najljekovitijom biljkom, biljkom koja sadrži vrlo vrijedne sastojke i koja je bila sastavnica ljubavnih napitaka jer daje hrabro srce (sad sam vam dala ideju kako pridobiti svoju ljubav!!). Naše bake i djedovi, a i danas neki ljudi, mladu perad hrane mladim koprivama i kuhanim jajima za jak imunitet i dobro zdravlje kako ih ne bi snašla bolest. Zamislite samo kad bismo mi, kao i pilići, barem dva puta u tjednu konzumirali koprivu, bilo kao topli čaj ili pripremljenu kao špinat, i tako ojačali svoj prirodni imunitet! - kaže Gabrijela, dodajući da bi tako, s vremenom, svaka tegoba i bolest nestale iz naših tijela, a mi bismo povratili životnu i tjelesnu energiju, a time i veselje u naša srca.

Konzumiranjem koprive jačamo krv jer ona sadrži puno željeza te doprinosi povećanju broja crvenih krvnih stanica kod anemije

Gabrijela Vrbetić/privatni album

Tvornica zdravlja

Kopriva je, kako tvrdi naša sugovornica, jedna od najboljih biljaka za čišćenje krvi kada je riječ o detoksikaciji organizma od nakupljenih toksina.

- Stoga se i preporučuje u kurama proljetnog čišćenja jer uklanja proljetni umor. Konzumiranjem koprive jačamo krv jer ona sadrži puno željeza te doprinosi povećanju broja crvenih krvnih stanica kod anemije. Uz to, pomaže u snižavanju šećera u krvi, kod upalnih stanja mokraćnog sustava i infekcija, potiče metabolizam i rad crijeva, zaustavlja krvarenja, snižava visok tlak, jača imunitet (što je važno osobito kod bolesti poput alergija, astme i bronhitisa), sprječava stvaranje kamenca i pijeska u bubrezima i mjehuru, ublažava posljedice radioaktivnog zračenja, pojačava lučenje mlijeka kod dojilja, ublažava bolesti želuca i crijeva, pomaže kod kožnih bolesti (poput ekcema, akni, nečiste kože...), pomaže kod ženskih tegoba s menstruacijom, infekcijama, kod gihta, kod reume – nabraja stručnjakinja, napominjući da je kopriva od prapovijesti bila vrlo poznata i široko korištena biljka.

- Zasigurno se širila seobom čovjeka kako je nastanjivao nova područja. Za hranjivu vrijednost koprive znali su već stari Egipćani koji su je uzgajali kao povrće. Grci i Rimljani također su cijenili koprivu kao hranu. I danas koprivu jedu mnogi narodi, oni koji su to naučili od svojih predaka i koji čuvaju ta vrijedna znanja na životu – kaže Gabrijela.

Prirodni multivitaminski koncentrat

- Mlade koprive bogate su željezom, kalcijem, fosforom i silikatnom kiselinom. Sadrže vitamine C i A te ljekovite tvari. Kopriva sadrži i vitamine K, B2 i pantotensku kiselinu, što je čini prirodnim multivitaminskim koncentratom – ističe Gabrijela, dodajući da koprivine žaoke, koje se nalaze skoro po cijeloj biljci, a najviše na stabljici i na naličju lista, sadrže mravlju kiselinu koja hlapi termičkom obradom.

- Ako mlade koprive beremo golim rukama, onda se žaoke zabodu u površinski sloj kože i to osjećamo kao bol, žarenje i peckanje. To se nekoć koristilo za liječenje reume pa su se vrućim koprivama šibala zahvaćena područja. Danas to mnogi ljudi koriste, iako je taj način upotrebe koprive napušten. Ja osobno volim i naučena sam koprivu brati golim rukama, što i vama preporučujem. Osim boli, nemate što izgubiti! - poručuje Gabrijela.

Ljekovita je samo ona koja peče!

Nemojte pomisliti kako ćete se izvući berući koprivu koja ne peče, jer ima i takvih. Kako doznajemo, sve spomenute moćne učinke ima samo ona kopriva koja „žari i pali”.

- Samo je jedna jedina žarka kopriva (to znamo jer nas dobro opeče ako je diramo golim rukama) na koju se misli kad čitamo o ljekovitosti i raznim receptima kako je pripremiti. Druge koprive zovu se „mrtve koprive” jer nemaju žaoke sa silicijevim dioksidom koje pravoj koprivi daju čvrstoću i mravlju kiselinu koja nam zadaje bol. Kod nas postoji puno vrsta mrtvih kopriva i njihovi mladi izbojci su jestivi, kao i cvjetovi slatkog okusa: velika mrtva kopriva, mala mrtva kopriva, žuta mrtva kopriva, itd. No, žarku koprivu lako ćete prepoznati, pogotovo ako je dodirnete jer će vam osjet boli, i možda jauk, reći da to je ona! Iako su mlade koprive najbolje, sakupljati ih možemo i kad narastu, ali samo gornje zelene dijelove jer donji požute od manjka svjetlosti u njenom grmu - podučava nas Gabrijela, koja za svoje čajne mješavine i tinkture sakuplja svibanjsku koprivu, a za jelo je bere od ranog proljeća do jesenskih kiša dok je list zdrav.

Bolja od blitve i špinata?

Mlada botaničarka objasnila nam je i zašto misli da je kopriva bolji izbor od blitve ili špinata.

- Kopriva je divlja biljka i, za razliku od blitve i špinata koje uzgajamo, sadrži bioaktivne sastojke koji je čine otpornom na sve bolesti u prirodi. Također, ako su blitva i špinat kupljeni u plastičnoj ambalaži, a koprivu smo u kuhinju donijeli u košari, izbjeći ćemo plastiku koja remeti naš hormonski sustav i u prirodi se nikad neće razgraditi. Naravno, ako blitvu i špinat uzgajamo u vlastitom vrtu, onda je na ovo pitanje moj odgovor da su svi super odabir – kaže Gabrijela te dodaje da je na tržnicama u Zagrebu znala vidjeti koprivu, ali preporučuje svima da je odu sami ubrati u šumu. A za sve ljubitelje uzgoja biljaka preporučuje kao zanimljivo štivo savjete o uzgoju koprive. Otkriva nam da se kopriva, kao ljekovita biljka, uzgaja kao i povrće: od sjetve, pikiranja, razmaka, sadnje u redovima i između redova.

Ubacite koprive u smoothie s bananom i medom jer to djeca prihvaćaju od prve, predlaže Gabrijela

IRINA02/SHUTTERSTOCK

Za djecu smoothie od koprive

Gabrijela nam kaže da je ovog proljeća od mladih kopriva pripremala pesto, slanu pitu sa sirevima, slane štrukle i juhu u kombinaciji s drugim samoniklim jestivim biljem, poput medvjeđeg luka, trpuca i maslačka.

- Nedavno sam u košaru nabrala puno, puno mladih kopriva da mogu pripremiti poštenu teglu pesta, a drugi dio pospremiti za „koprivu na špinat” od koje volim peći slane pite, bilo u prhkom ili lisnatom tijestu. Kao što polaznici mojih radionica znaju, za jelo sakupljamo mlade vrhove koprive i kidamo ih na mjestu gdje je stabljika još mekana. Najukusnije su proljetne mlade koprive (od veljače do svibnja), a za jelo mogu poslužiti i jesenske te ljetne na mjestima gdje se pokose pa narastu nove mlade. Kako svježe samoniklo bilje sadrži najviše svih zdravih sastojaka, osim što je jedem svježu u obliku kuglice (smotam par vrhova koprive u rukama u kuglicu i pojedem), koprivu najradije spremim kao pesto, gdje je termička obrada minimalna - kaže Gabrijela, koja ima i nekoliko dobrih ideja kako djecu možete lako „navući” na koprive. Predlaže da ih spremite „na špinat” ili ih ubacite u smoothie s bananom i medom jer to djeca prihvaćaju od prve.

Napravite svoj pesto od koprive

Gabrijela Vrbetić/privatni album

Pesto od mladih vrhova koprive

Sastojci:

• minimalno 4 dobre šake mladih vrhova koprive u svježem stanju
• maslinovo ulje, po potrebi za željenu gustoću pesta
• parmezan u komadu
• 1 šaka badema (tostirani)
• 4 češnja češnjaka
• sol i papar

Priprema:

1. Koprivu operite i ubacite u kipuću vodu. Nemojte je kuhati, već tako potopljenu i poklopljenu ostavite 5 minuta, kao da pripremate čaj.

2. Koprivu procijedite i ostavite da se malo ohladi prije sjeckanja. Evo jedan trik kako je ja pripremam: vodu ne solim tako da mi, kad koprivu izvadim vilicom na tanjur, ostane topli čaj i to pun lonac koprivinog zdravog napitka! Neprocjenjivo!

3. Naribajte parmezana po želji (ako pesto pripremate da stoji duži period, parmezan izostavite iz recepta).

4. U blender ubacite nasjeckanu koprivu, naribani parmezan, češnjak i tostirane bademe (može i drugo orašasto voće po želji).

5. Dodajte maslinovo ulje, sol i papar.

6. Smiksajte da dobijete lijepu kremu i probajte okus zbog slanoće.

Ne samo s tjesteninom

- Tako pripremljen pesto može vam stajati u frižideru do nekoliko tjedana. Ako spremite blanširane mlade koprive u zamrzivač, i od njih možete van sezone mladih kopriva raditi ovaj pesto, kao i druga jela. A kako upotrijebiti ovaj tamnozeleni namaz u svakodnevnim obrocima i zalogajima? Nemojte stati samo na tjestenini. Koprivin pesto jako lijepo se slaže s jelima od kuhanih jaja (bilo u salatama ili samo kao polovice uz domaće kobasice). Fino se slaže i s jajima u drugim oblicima, poput omleta, jaja na oko ili poširanih. Arome i okusi blažih sireva ublažit će intenzitet ovog koprivinog pesta s tostiranim bademima. Možete ga servirati kao prilog pečenjima, kombinirati sa suhim i orašastim voćem ili jednostavno uzeti omiljeni kreker, krišku finog kruha, sendvič i uživati u okusima i svim hranjivim sastojcima koje unosite u svoj organizam s ovim moćnim, tamnozelenim pestom od mladih kopriva – savjetuje Gabrijela.

Fina pita od koprive

Sastojci:

• paket lisnatog tijesta
• 2-3 šake svježih, mladih vrhova koprive
• oko 1 dl mlijeka
• 1 češanj češnjaka
• 2 dag maslaca
• 2 žlice brašna
• sir po želji (ementaler, mozzarella, grabancijaš, feta ili gorgonzola)

Priprema:

1. Razvaljajte pola lisnatog tijesta i stavite u okrugli lim za pečenje.

2. Koprivu prvo blanširajte, a zatim je s češnjakom, maslacem, mlijekom i brašnom pripremite kao špinat, ali malo gušće da se ne razlijeva.

3. Pripremljenu koprivu stavite na tijesto.

4. Preko koprive rasporedite sir po izboru.

5. Od ostatka lisnatog tijesta napravite trakice, poslažite ih preko nadjeva kao rešetke i stavite peći.

6. Pecite u pećnici zagrijanoj na 200 stupnjeva oko pola sata, to jest dok tijesto ne postane hrskavo i poprimi zlatnu boju.

Slani štrukli od koprive

Sastojci:

• najmanje 2 dobre šake svježih, mladih vrhova koprive
• 1 kg svježeg kravljeg sira
• 4 dcl kiselog vrhnja
• 4 jaja
• sol i papar po želji
• kore, kupljene ili domaće

Priprema:

1. Koprivu operite i ubacite u kipuću vodu. Nemojte je kuhati, već tako potopljenu i poklopljenu ostavite 5 minuta, kao da pripremate čaj.

2. Koprivu procijedite i ostavite da se malo ohladi prije sjeckanja.

3. U zdjeli pomiješajte sir, vrhnje, jaja i nasjeckane koprive.

4. Posolite po želji (a ja malo i popaprim).

5. Zamotajte štrukle, poslažite ih u lim za pečenje koji ste namastili mašću ili maslacem.

6. Štrukle pecite u pećnici zagrijanoj na 180 - 200 stupnjeva, oko 40 minuta (provjeravajte ih kad počnu dobivati zlatnožutu boju odozgora i dolje jer nije svaka pećnica ista).

Ove slane štrukle Gabrijela voli pripremiti za kraj svoje radionice u Prirodi ‘Samoniklo jestivo i ljekovito bilje’ koje održava u Jastrebarskom. Detaljnije informacije o njezinim radionicama pogledajte na njezinoj web stranici i Instagram profilu.