Prvi korak u brizi o zdravlju je kvalitetna prehrana, međutim s dijetnom kulturom koja nas okružuje mnogi od nas ni ne znaju koje namirnice jesti, a koje izbjegavati. Zbog toga smo potražili pomoć stručnjakinje! Nutricionistica Vedrana Dučkić te osnivačica nutricionističkog savjetovališta Nu3vex otkrila nam je pet namirnica koje nikad ne jede.
- Zdraviji i kvalitetniji život počinje brigom o zdravlju i zdravijim načinom prehrane. U moru raznih industrijskih proizvoda nezdravog pa i štetnog djelovanja na zdravlje izdvojila sam pet namirnica koje kao nutricionist nastojim ne konzumirati - rekla je Vedrana Dučković.
Čips od krumpira
- Mnogima omiljene grickalice, a posebno čips od krumpira koji bi među prvima dodala na "crnu listu". Jednostavni ugljikohidrati visokog glikemijskog indeksa pa još tretirani u biljnim uljima pri visokoj temperaturi prženja pravi su recept za unos ne samo velike količine kalorija već i štetnih, potencijalno prokancerogenih spojeva - objasnila je Dučkić.
Ne treba zaboraviti ni veliku količinu soli, a time i natrija koju ovakvi proizvodi sadrže. Samo 100 grama čipsa od krumpira obično sadrži oko 550 kcal, visok udio masnoća i ugljikohidrata, nizak udio proteina i 1-2 grama soli. Uz to ima malo vitamina i minerala, a pojačivači okusa, arome i drugi aditivi dodatno bi nas trebali odgovoriti od konzumacije ovakvih proizvoda, navodi nutricionistica.
Očekivane posljedice konzumacije ove vrste proizvoda su povećanje tjelesne mase, a negativan utjecaj mogu svakako imati i na krvni tlak radi visokog sadržaja natrija, na povećanje triglicerida, LDL kolesterola, što su negativne posljedice za srce i kardiovaskularni sustav i dr.
- Iako će mnogi reći da to nije isto, potrebi za grickanjem danas se može doskočiti uz razne alternative zdravijih grickalica iz bio trgovina, a jedna od njih je i čips od jabuke - istaknula je Dučkić.
Krafne i slični proizvodi s kvascem i rafiniranim pšeničnim brašnom
Ovisno o punjenju, krafne imaju 330 kcal na 100 g proizvoda, sadrže puno masnoća od kojih je u prosjeku pet grama zasićenih masnih kiselina i jedan gram soli.
- Zbog visokog udjela jednostavnih ugljikohidrata, od kojih je 15 i više grama šećera na 100 grama proizvoda, ima izuzetno visok glikemijski indeks te brzo povisuje nivo glukoze u krvi. Posljedica ovakvog djelovanja je brže nakupljanje neželjenih kilograma, veća iscrpljenost i umor, kao i neprekidna želja za slatkom hranom - rekla je nutricionistica.
Industrijski suhomesnati proizvodi
Porijeklo mesa, zdravlje životinja, način njihovog uzgoja, ishrana, tretiranje antibioticima ili hormonima tema su o kojoj bi se jako puno moglo pisati i raspravljati.
- Kakvo je meso životinje i koji se dijelovi mesa koriste u samoj proizvodnji često su nam nepoznanica čak i kada na deklaraciji pročitamo što sve proizvod sadrži. Ovo su često masni i slani proizvodi kojima se radi produljenja trajnosti, čuvanja mikrobiološke ispravnosti i organoleptičkih svojstava dodaju razni aditivi. Jedan od većih neprijatelja zdravlju svakako je natrijev nitrit čija je svrha u suhomesnatim proizvodima između ostalog sačuvati privlačnu crvenu boju. Problem je što u organizmu dolazi do stvaranja nitrata i reakcije s aminima te nastanka nitrozamina koji imaju mutagena svojstva i mogu djelovati prokancerogeno - istaknula je Dučkić.
Ovo su ujedno proizvodi visokog sadržaja zasićenih masnih kiselina i kolesterola. Preporuka je suhomesnate proizvode konzumirati vrlo umjereno kada nam to dozvoljava zdravstveno stanje i kada god je to moguće preporuka je birati domaće proizvode i meso poznatog porijekla, pojašnjava nutricionistica.
Pohano meso, pohana riba i drugi pohani proizvodi
Pohane namirnice mnogima su omiljeno jelo i neizostavan dio nedjeljnog ručka. No, nutricionisti ovakav način pripreme izbjegavaju u najširem luku. Ulje, masnoća i primjena visokih temperatura već su navedeni kod pripreme čipsa ili krafne, međutim kod pohanja se koriste i drugi nezdravi oblici pripreme.
- I u ovom slučaju radi se o vrlo kaloričnom proizvodu punom masnoća koje će prilikom pripreme upiti smjesa za pohanje od bijelog brašna, krušnih mrvica i jaja. Meso u kombinaciji s jednostavnom ugljikohidratnom smjesom bit će dobar recept za nakupljanje suvišnih kilograma, i to na vrlo nezdrav način - navodi Dučković.
Kako biste i dalje mogli uživati u pohanom mesu, nutricionistica nudi rješenje odabirom brašna punog zrna uz dodatak sjemenki poput sezama, zobi, lana i slično te korištenje posuđa koje dozvoljava pripremu bez prženje u ulju.
Slatki gazirani sokovi
Što treba izbjegavati kod odabira namirnica?
- Kako biste sačuvali zdravlje vrlo je važno unositi što više svježih, raznolikih, neprerađenih, sirovih namirnica poput sezonskog voća i povrća, grahorica i mahunarki, orašastih plodova i sjemenki bogatih antioksidansima, vitaminima, mineralima i elementima u tragovima. Konzumacijom neprerađenih namirnica i svježe pripremljene domaće hrane dajemo zdravlju šansu. S druge strane kada kupujemo gotovu hranu i prerađene, visokorafinirane proizvode potrebno je čitati deklaracije - rekla Dučkić.
Napomine kako je važno izbjegavati namirnice koje sadrže visoki postotak soli, trans-masne kiseline i hidrogenizirana biljna ulja, visok udio zasićenih masnih kiselina i kolesterola, a prije svega treba izbjegavati namirnice koje su bogate pojačivačima okusa, umjetnim bojilima i aromama. Također, kaže nam Dučkić, treba izbjegavati namirnice koje imaju malu nutritivnu i visoku energetsku vrijednost koja potječe od jednostavnih ugljikohidrata i raznih masnoća, a ne sadrže dovoljan udio vitamina niti minerala.
- Zakon regulira uporabu i dozvoljenu količinu svakog pojedinog aditiva koji se dodaje hrani, treba biti odobren unutar Europske unije te mu se dodjeljuje E broj. Dobra informiranost potrošača od iznimne je važnosti, a razni strahovi vezani uz uporabu pojedinih aditiva proizlaze iz nedovoljnog poznavanja istih i neinformiranosti općenito. Ipak pojedini aditivi iako odobreni i u propisanim količinama mogu kod osjetljivijih ljudi izazvati primjerice intolerancije ili alergijske reakcije ili dodatno negativno utjecati na zdravstveno stanje kod određenih bolesti i stanja - navodi Dučkić.
Neki od najštetnijih zagađivača koji se mogu pronaći u hrani su, kaže, teški metali poput kadmija i olova. Oni su vrlo opasni za jetru, bubrege, kosti, živčani sustav, mišiće, a posljedica su uglavnom industrijskog onečišćenja. Također se, ističe nutricionistica, može pronaći živa i arsen često u ribi i školjkašima iz onečišćenih mora.
- Iako se koriste radi produljenja trajnosti i suzbijanja rasta mikroorganizama, u većim količinama zbog česte konzumacije proizvoda bogatih tim aditivima štetno na ljudsko zdravlje mogu djelovati nitriti i nitrati, sumporni dioksid i sulfiti, benzojeva kiselina i benzoati. Pojačivač okusa mononatrijev glutamat kojeg nalazimo u recimo gotovim jelima, umacima i juhama može izazvati određeno nepodnošenje. Već spomenute trans masti i hidrogenizirana biljna ulja, palmino ulje kao i visok udio šećera štetni su sastojci mnogih konditorskih proizvoda pa ih je potrebno izbjegavati želimo li ostati zdravi - zaključila je Dučkić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....