Nisu masne, ali ove su namirnice ipak glavni prehrambeni krivci za razvoj masne jetre

Masna jetra, odnosno metabolički uvjetovana masna bolest jetre (eng. metabolically associated steatotic liver disease, MASLD), u razvijenim zemljama, pa i u Hrvatskoj, pogađa oko 30 posto odraslih osoba. MASLD obuhvaća širok spektar bolesti jetre, od manjeg nakupljanja masnoća pa do ciroze, povećava rizik za hepatocelularni karcinom i preranu smrtnost te predstavlja značajan javnozdravstveni teret.

Na spomen masne jetre, mnogi pretpostavljaju da su glavni pokretači bolesti prehrambene masti, no neki od njezinih najvažnijih prehrambenih pokretača na prvi pogled i nisu povezani s masnoćama. To su zaslađena pića, crveno meso i ultraprerađena hrana.

Što radi fruktoza?

Među najvećim krivcima za masnu jetru su zaslađena pića, poput gaziranih pića i voćnih sokova, i to zbog visokog sadržaja fruktoze. Za razliku od glukoze, fruktoza zaobilazi ključne metaboličke putove regulirane inzulinom, potičući inzulinsku rezistenciju. Uz to, povećava proizvodnju triglicerida i pridonosi upali jetre putem oksidativnog stresa.

Konzumiranje gaziranih pića i voćnih sokova istraživanja su povezala s uznapredovalom fibrozom jetre. U randomiziranom kontroliranom ispitivanju konzumiranje 200 grama fruktoze dnevno tijekom samo dva tjedna bilo je dovoljno da povisi razinu jetrenih enzima kod zdravih odraslih osoba. Za informaciju, gazirano piće od 470 mililitara može imati gotovo 30 grama fruktoze.

Važno je napomenuti da fruktoza iz cjelovitog voća, koje je prirodno sadrži, nije povezana s razvojem MASLD-a, vjerojatno zbog ukupnog nutritivnog sastava voća. Stoga se konzumacija cjelovitog voća i dalje preporučuje, unatoč prirodnom sadržaju fruktoze.

Zašto meso?

Crveno i prerađeno meso također snažno pridonose razvoju masne jetre. Izraelska studija zaključila je da osobe koje jedu više crvenog mesa imaju 1,5 puta veće izglede za obolijevanje od masne jetre. Pored toga, veća konzumacija crvenog i prerađenog mesa povezuje se s povećanim rizikom za dijabetes i kardiovaskularne bolesti.

Iako crveno meso osigurava važne nutrijente, uključujući proteine, željezo i cink, ono sadrži i znatne količine zasićenih masnih kiselina i kolesterola, što može potaknuti oksidativni stres, inzulinsku rezistenciju, metabolički sindrom i MASLD. Prerađeno meso, uz navedene rizike, sadrži još i visoke razine natrija i nitrata, koji mogu dodatno pogoršati metaboličku disfunkciju te se povezuju s povećanom smrtnošću od svih uzroka.

Što je najbolje jesti

Ne iznenađuje što vodeća europska i američka društva za jetru, dijabetes i pretilost za smanjenje rizika za razvoj masne jetre preporučuju mediteransku prehranu. Bogata je ribom, voćem, povrćem, orašastim plodovima i zdravim mastima, pa osim što je dobra za jetru, istovremeno poboljšava kardiovaskularno zdravlje i smanjuje ukupnu smrtnost.

Namirnice koje najvjerojatnije oštećuju jetru nisu nužno one vidno masne. Često su najrizičniji prevelik unos šećera i ultraprerađene hrane, koji su previše zastupljeni u zapadnjačkoj prehrani. Zaštita jetre manje se svodi na potpuno izbjegavanje masti, a više na usmjeravanje na cjelovitu, minimalno prerađenu hranu, smanjenje unosa slatkih pića, ograničavanje konzumacije crvenog i prerađenog mesa te usvajanje modela mediteranske prehrane.