Mi nemamo muka po varivu

Neki ih obožavaju, drugi ih mrze. U našoj obitelji dijelimo se na veće ljubite žlice i one manje, ali variva su nam obavezno na jelovniku dvaput tjedno, pa još dvaput juha i dvaput zdrava riba, ostalo prema željama.
Ja sam kao i mnogi iz moje generacije odrasla na poznatim varivima: grahu s kobasicama (u sezoni s dodatkom kiselog zelja, ričeta ili tjestenine), kelju s faširancima, poriluku sa suhim mesom, mahunama s hrenovkama. Voljela sam ih sve redom, kako sam odrastala sve više.
I Lucijin tata uvijek bira nešto na žlicu, a omiljeno mu je varivo od gljiva. Lucija kao sva djeca više voli tjesteninu s raznim dodacima i umacima, krumpir na sto načina, a obožava i meso ili, kako ona kaže, nešto konkretno. No, nikad nismo odustali od variva pa ih je s vremenom prihvatila.

Vrtićka ljubav

U vrtiću je čak zavoljela jedno varivo koje smo se dugo trudili odgonetnuti što je. Objašnjavala je da unutra ima svašta, da je nekako smeđkasto i crveno. Morali smo pitati tete i saznali da je to “fino” varivo zapravo puno sezonskog povrća s malim komadima finog mesa. I danas ona najviše voli variva s nekim mesnim dodatkom.
Varivo je zapravo jednostavno jelo: dobro maslinovo ulje, malo povrća, i to je to. I obožavam tu raznolikost povrća u zdjelici!
Dakako, prema sezoni. Svako godišnje doba nosi svoje vrste variva pa su zimi to variva koja griju, dok u proljeće jedemo variva koja nam daju energiju, a ljeti lagana variva s rajčicama koja nas osvježavaju.
Kako sam ja uvijek za neki eksperiment ili novu namirnicu, postupno sam ubacila variva s batatom, prosom, kus-kusom, slanutkom, bobom, mješavinom mahunarki…

Svježi začini

S obzirom da na balkonu u sezoni uvijek imam začina u lončanicama, poput majčine dušice, kadulje, vlasca, timijana, origana, mente, peršina uvijek dodam i neki svježi začin. I Luciji je fora kad tijekom kuhanja uberemo listić ili grančicu. A od onih koje ne mogu uzgojiti na balkonu, omiljeni su mi đumbir, kurkuma i čili.
Variva su ljepša ako su boje namirnica usklađene i ako su izrezane u pravinim oblicima. I serviranjem od običnog variva možete učiniti gozbu. Mi ih uvijek jedemo u manjim zdjelicama, izgledaju nekako ljepše.
I ono najvažnije: dok su naše mame i bake variva nekad dugo kuhale i namirnice su prekuhavanjem gubile i okus i oblik, ja ih danas kuham znatno kraće (čast iznimkama kao što je grah) pa se zadrže izvorni okusi namirnica.

Kuhamo: PROSO

Jedna je od najstarijih žitarica (uzgajala se i prije 7000 godina), a ujedno je i najzdravija bezglutenska žitarica. Osim te velike prednosti što ne sadrži gluten, lužnata je pa je time i lako probavljiva, a bogata je željezom, magnezijem, kalcijem, fosoforom, cinkom, vitaminom E i vitaminima B kompleksa.
Smatra se da čisti organizam, uspostavlja ravnotežu, jača imunitet, a pripisuju mu se i antikancerogena svojstva.
Lako se priprema i odličan je sastojak za veliki broj slanih i slatkih jela: jutarnjih kašica, juha, kao prilog i dodatak, u kolačima. Kuha se 10 do 15 minuta pa ostavi malo da nabubri.

Snimila: Berislava Picek/EPH

Ovakav ručak ne samo da je ukusan, već je i vrlo zdrav. Ne postoji razlog zbog kojega ga i vaši mališani ne bi voljeli. Isprobajte!

Osnovni recept: Kako skuhati proso

1. U posudu za kuhanje dodajte dvije i pol šalice vode pa kad zakipi dodajte šalicu prosa.
2. Poklopite i lagano kuhajte 15 minuta.
3. Maknite sa štednjaka pa neka odstoji još 15 minuta.

Tako pripremljeno proso može se koristiti i za slana i za slatka jela. Za doručak uz dodatak voća, za ručak kao dodatak svježem povrću ili salati ili kao prilog.