Uz traženje stručne pomoći i liječenje, nipošto ne treba zanemariti prehranu. Neke namirnice zaista pomažu, a neke treba izbjegavati.
- Preporučuje se povećati unos svježeg voća i povrća, integralnih žitarica, graška, leće i ostalih mahunarki, krtog mesa peradi i iznutrica, ribe i školjkaša, a smanjiti unos alkohola i kofeina (i iz čajeva). Ljudi koji uzimaju antidepresive koji sadrže monoaminoksidazu trebali bi izbjegavati namirnice i pića koji sadrže tiramin (derivat aminokiseline tirozin), kojeg ima u alkoholu, prerađenom ili zrelom siru, konzerviranom mesu i mesnim prerađevinama, telećoj ili pilećoj jetri, umaku od soje, dimljenoj sušenoj ribi. Manje količine tiramina sadrže i avokado, smokve, čokolada i proizvodi s dodatkom vanilije - savjetuje psihijatar i psihoterapeut dr. Goran Jurcan.
ANANAS I BANANE
Ananas je odličan saveznik središnjeg živčanog sustava, a banane stimuliraju proizvodnju serotonina, koji poboljšava raspoloženje i također je važan za normalno funkcioniranje središnjeg živčanog sustava.
CJELOVITE ŽITARICE
Samo 3/4 šalice pahuljica od cjelovitih žitarica ima oko 800 mikrograma folata, vitamina B-skupine koji nedostaje mnogim depresivnim osobama. Cjelovite žitarice, mekinje i zobena kaša sadrže magnezij i tiamin koji popravljaju raspoloženje.
OMEGA-3 MASNE KISELINE (losos, skuša, tuna)
Masna i plava riba odličan su izvor omega-3 masnih kiselina za koje je utvrđeno da ih osobe s depresijom imaju znatno manje u organizmu. Dokazi govore da je eikozapentaenska kiselina (EPA) najmoćniji prirodni antidepresiv. Najbolja riba iz koje se može dobiti EPA je skuša, haringa, sardina, svježa tuna, inćuni, losos i pastrva. Smanjite unos kukuruznog i suncokretovog ulja i prerađenih nemirnica kao što su čips i kolači jer imaju velike količine omega-6 masnih kiselina koje mogu poništiti djelovanje omega-3 kiselina.
ORAŠASTI PLODOVI I SJEMENKE
Orašasti plodovi i kikiriki sadrže tiamin, poznat kao "vitamin optimizma". Orasi sadrže veliku dozu magnezija, koji djeluje antidepresivno, a sjemenke suncokreta sadrže mikroelemente koji reguliraju rad živčanog sustava.
POVRĆE I MAHUNARKE (grah, grašak, mahune i leća)
Neka svaki ručak i večera sadrže povrće jer ono pozitivno utječe na rad mozga. Zeleno lisnato povrće glavni je izvor folne kiseline, čiji nedostatak izaziva pad serotonina u mozgu, što rezultira lošim raspoloženjem, zaboravljivošću i depresijom.
VITAMIN C
Crvena paprika, šparoge, brokula, kupus, dinje, naranče, bobičasto voće - utvrđeno je da se brže smirujemo kada je razina vitamina C u organizmu visoka.
VITAMIN D
Važan je u razvoju i funkcioniranju mozga. Istraživanja su pokazala da visoka razina vitamina D ublažava simptome depresije, a uz redoviti boravak na svježem zraku i suncu možemo ga dobiti i iz prehrane. Riblje ulje, srdela, losos, tuna, maslac, jetra, žumanjak, žitarice, sirevi, gljive, mlijeko i mliječni proizvod prirodni su izvori vitamina D.