Kako bi povezali brzinu kojom mozak stari s hranjivim tvarima u našoj prehrani istraživači sa Sveučilišta Illinois i Nebraska-Lincoln uspoređivali su povezanost određenih dijeta sa sporijim starenjem mozga kod 100 dobrovoljaca u dobi između 65 i 75 godina. Detaljnim pregledom su identificirali dva različita tipa starenja mozga. Pomalo i očekivano, sporije je starenje povezano s unosom hranjivih tvari iz mediteranske prehrane.
Istraživali su specifične biomarkere hranjivih tvari, kao što su profili masnih kiselina, za koje je u znanosti o prehrani poznato da potencijalno nude zdravstvene prednosti.
Stoga, učinci mediteranske prehrane, bogati korisnim nutrijentima, su se još jednom pokazali dobrima za zdravlje.
Za razliku od drugih, u ovom se istraživanju objavljenom u Npj Aging, istraživači nisu oslanjali na sudionike studije u izvješćivanju o njihovoj prehrani. Umjesto toga, analizirali su uzorke krvi kako bi potražili biomarkere hranjivih tvari. Drugim riječima, čvrste znanstvene dokaze o tome što su te starije osobe jele i pile što ih je dovelo do sljedećih saznanja:
Nutrijenti koji usporavaju starenje mozga
Masne kiseline, poput onih u ribi i maslinovom ulju, te antioksidansi poput vitamina E, prisutni u špinatu i bademima, bili su među identificiranim korisnim biomarkerima, kao i karotenoidi, biljni pigmenti pronađeni u mrkvi i bundevi, za koje je ranije utvrđeno da snižavaju upale u tijelu i štite stanice od oštećenja.
Uz nabrojeno ovim je istraživanjem obuhvaćen još jedan je biomarker koji je povezan sa sporijim starenjem, a on je kolin. U visokim koncentracijama nalazi se u žumanjcima, mesu i soji.
Hranom protiv rizika od razvoja Alzheimera
Sve je više dokaza da prehrana igra značajnu ulogu u starenju mozga, a svaka nova studija pomaže u pružanju više uvida u to kako su naši mozgovi usko povezani sa svim drugim dijelovima i funkcijama tijela. Sasvim mala podešavanja onoga što jedemo, može značajno pomoći u smanjenju rizika od neurodegenerativnih bolesti kao što je Alzheimerova bolest.