Zamislite svoje zdravlje kao mirovinski račun - ako dosljedno štedite pomalo tijekom dugog razdoblja, financijske koristi ubirete kasnije u životu

 SHUTTERSTOCK
popis koji nam treba

Bez ovih namirnica nema ni zdravog srca - uključite ih u prehranu što prije

Ne savjetujemo da trčite pet kilometara dnevno ili da nikada ne pojedete masno pečenje, već svakodnevne male odluke o tome što jedete i koliko se krećete

Iako smo ga proglasili središtem emocija, srce zapravo malo mari za naš ljubavni život. Ono je jedan od najusredotočenijih organa u našem tijelu i ima samo jednu zadaću koju obavlja savršeno - kuca. Počinje kucati oko tri tjedna nakon začeća, a do prosječne starosti (oko 70 godina) srce će vam kucati dvije i pol milijarde puta. Ujedno je najsnažniji mišić u tijelu (iako je veliko kao šaka). Ritmički pulsira krv našim tijelom trzajima koji su toliko snažni da izbace krv tri metra uvis ako se presiječe aorta. Srce mora pumpati s dovoljno snage da se krv pošalje do najudaljenijih mjesta našeg tijela, ali i da se vrati istim putem. I to ponavlja svake sekunde, danju, noću, neprekidno, desetljećima...

Uz takav nesmiljeni tempo rada pravo je čudo da izdrži toliko dugo. Zato nije loše osvijestiti što činimo našem srcu i pomažemo li mu barem upola onoliko koliko ono čini za nas. Kao i svaki organ u našem tijelu, i srce može postati ranjivo pod utjecajem životnih navika kao što su pušenje, nezdrava prehrana ili prevelike razine stresa. Srcu i kardiovaskularnom sustavu mogu naštetiti i neke (srčane) bolesti i stanja, a kada se srčana funkcija ošteti, dolazi do kardiovaskularne bolesti - širokog pojma koji obuhvaća bilo koji poremećaj sustava u kojem je srce središnji organ.

Mnogo je rizičnih faktora povezanih s bolestima srca, neki od njih, primjerice obiteljska anamneza, ne mogu se promijeniti, dok na ostale kao što su povišeni krvni tlak i kolesterol možemo utjecati - sami i/ ili liječničkom intervencijom. Ako imate neki od rizičnih faktora, ne znači da ćete nužno razviti kardiovaskularnu bolest. No, što više rizičnih čimbenika imate, veći je rizik da ćete oboljeti ne poduzmete li potrebne mjere kako biste ih spriječili da ugroze zdravlje vašeg srca. Ono što možete promijeniti bit će dobro ne samo za zdravlje srca nego i za vaše cjelokupno zdravlje, a to su sljedeći rizici: tjelesna neaktivnost, pušenje, nezdrava prehrana, visoka razina kolesterola u krvi, povišeni krvni tlak (hipertenzija), prekomjerna tjelesna težina i pretilost. Ono što ne možete promijeniti su obiteljska anamneza, dob - starenje je samo po sebi rizični faktor za kardiovaskularne bolesti, a rizik od moždanog udara povećava se svako desetljeće nakon navršenih 55 godina života, te spol - muškarci imaju veći rizik za srčane bolesti nego žene. Međutim, kad žena uđe u menopauzu, rizik je jednak kao i kod muškaraca.

Također, učestali nepromjenjivi rizični faktor je i nečiji socioekonomski status - slabiji socioekonomski status (siromaštvo) povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. I kronični stres, socijalna isključenost, anksioznost i depresija povećavaju rizik. No, mnogo je toga dobroga što već danas možete učiniti za svoje srce kako bi ono pumpalo krv vašim tijelom i održavalo vas na životu. Za zdrav život ključno je i da je srce u odličnoj formi, a kao i za sve mišiće i za njega vrijedi pravilo da ga je potrebno koji put natjerati na brži rad.


HRANA ZA ZDRAVO SRCE

Savjet 1: Smanjite unos zasićenih masti

Zasićene masti mogu dovesti do ateroskleroze, odnosno nakupljanja tvrdog plaka u arterijama. Unos zasićenih masti možete smanjiti ako jedete krto meso i izbjegavate mliječne proizvode s visokim udjelom masti. Općenito, ako je hrana masnija, veća je vjerojatnost i da ima više zasićenih masnoća.


Savjet 2: Smanjite unos soli

Previše soli (natrija) uzrokuje zadržavanje vode, a kada se to dogodi, srce mora više raditi kako bi potjeralo dodatnu tekućinu kroz tijelo. Odaberite hranu s oznakom “bez dodane soli”, pokušajte izbjeći hranu koja ima više od 400 miligrama natrija po obroku i nemojte dosoljavati hranu koju jedete. Kad god možete, prilikom kuhanja zamijenite sol začinima. DASH dijeta koja se savjetuje osobama s hipertenzijom također može biti način da smanjite sol u prehrani, a nakon nekog vremena odviknut ćete se od zasoljene hrane (kao i od šećera).

Savjet 3: Odaberite zdrave masti za srce

Umjesto zasićenih nastojte jesti više nezasićenih masti jer one pomažu smanjiti upalu u tijelu. Upala može dovesti do srčanih bolesti, stoga radije birajte biljno ulje (maslinovo), orašaste plodove i ribu. Mediteranska prehrana naročito se preporučuje za zdravlje srca jer obiluje zdravim mastima. Također, pomoći će u održavanju poželjnih razina kolesterola u krvi.


Savjet 4: Jedite puno voća i povrća

Voće i povrće prepuno je hranjivih tvari i ima manje kalorija, što je poželjno kako bismo održavali umjerenu tjelesnu težinu te smanjili rizik od razvoja upale i kroničnih bolesti poput dijabetesa. Jedna od najčešćih komplikacija dijabetesa su bolesti srca i krvnih žila. Bolje je da je voće i povrće koje jedete što šarenije. Dakle, jedite voće i povrće u svim bojama.


Savjet 5: Povećajte unos vlakana

Vlakna pomažu da se osjećamo sito, a također pomažu u snižavanju kolesterola u krvi. Osim toga, hrana s visokim udjelom vlakana - koja dobivamo iz voća, povrća (mahunarki) i integralnih žitarica, pomaže poboljšati probavu, a velika većina imunosnog sustava nalazi se u našim crijevima. Jači imunitet znači i zdravije srce.


Savjet 6: Birajte mliječne proizvode s niskim udjelom masti

Mliječni proizvodi s niskim udjelom masti izvrsna su alternativa onima s visokim udjelom masti pa birajte (djelomično) obrano mlijeko, jogurt s niskim udjelom masti, sojino mlijeko ili sireve bez masti.

Linker
02. studeni 2024 20:42