Zamislite da 10 ili 12 godina radite na jednom jedinom proizvodu. Stotine milijuna dolara uložene su u vaš rad. Životi tisuća ljudi ovise o vašem rezultatu. Strpljivo radite godinama, korak po korak prolazite točno zacrtanu proceduru. Nakon svake nove faze razvoja, vaš proizvod izgleda savršeno. Na pragu ste senzacionalnog otkrića. Ostao vam je još samo jedan korak - ispitivanje na ljudima. Ispitivanje se provodi na pacijentima koji boluju od Parkinsonove bolesti. Imate grupu ljudi kojima će biti probušene rupe u lubanji. Jednom dijelu grupe u mozak će biti ubačene moždane stanice svinjskog fetusa.
Placebo efekt
Drugom dijelu grupe u mozak neće biti ubačeno ništa, oni će nastaviti hodati s rupom u glavi ne znajući testirate li zaista novi proizvod na njima ili vam služe samo kao kontrolna grupa. Oni su tu samo zato da bi se prema njima, koji nisu dobili ništa, mjerio učinak proizvoda na ljude koji su ga primili.
Svim pacijentima koji sudjeluju u ispitivanju odjednom je bolje. Za vas i vaš desetljetni trud to je dobra vijest. Ali ne dovoljno dobra...
I kontrolna grupa, koja nije primala vaš proizvod, osjećala se bolje.
To se pripisuje tzv. placebo efektu. Kod ljudi s Parkinsonovom bolešću stanice u mozgu koje proizvode dopamin su mrtve. Ali, kod pacijenata koji sudjeluju u kliničkim ispitivanjima, bez obzira jesu li u grupi koja prima lijek ili u kontrolnoj grupi (što ni sami ne znaju), preostale moždane stanice odjednom počnu proizvoditi više dopamina kao odgovor na neki vanjski signal. Placebo efekt je zapravo učinak dobre vijesti. Prilično je kompleksno objasniti kako on nastaje, ali je vrlo stvaran. I vaš proizvod, da bi bio dokazano uspješan, mora biti bolji od tog placebo efekta.
Rezultati kliničkog ispitivanja vašeg proizvoda, kojem ste posvetili puno desetljeće svoga života, pokazali su da nema veće koristi od placebo efekta. Kako se osjećate kad vidite kako sav vaš trud i sav vaš optimizam pada u vodu?
- Hm, dobro pitanje, kako se osjećamo? Vrlo smo uzbuđeni kad stvari koje razvijemo u laboratoriju odu u kliniku i dođu do pacijenata koji sudjeluju u ispitivanju. Ali smo u totalnom strahu nakon toga. Nikad ne znate što će se dogoditi. Nešto što funkcionira u laboratoriju ne mora funkcionirati u klinici. Što funkcionira na životinji, često ne funkcionira na ljudima. Razočaranje zna biti veliko. Ali, do vremena kad stignu rezultati kliničkog ispitivanja, vi ste već na sljedećem uzbudljivom projektu - govori Richard J. Gregory, direktor istraživanja i potpredsjednik američke kompanije Genzyme, jedne od najvećih biotehnoloških kompanija u svijetu.
Vraćanje uloženog novca
S Gregoryjem razgovaram u istraživačkom centru Genzymea u gradiću Framinghamu malo izvan Bostona i upravo mi je ispričao kako je propao razvoj lijeka protiv Parkinsonove bolesti pomoću stanica svinjskog fetusa ugrađenih u ljudski mozak. Ali Genzyme ne odustaje tako lako. Odlučni su u svojoj namjeri da pronađu lijek protiv Parkinsona.
- U tijeku je novo kliničko ispitivanje lijeka protiv Parkinsonove bolesti, koji se zasniva na genskoj terapiji. U mozak injektiramo gen koji vrlo efektno konvertira lijek L-dopa u dopamin. Završili smo prvu fazu i sada smo u drugoj. Ponovno ćemo potrošiti stotine milijuna dolara na nešto što, bez obzira koliko ja bio entuzijastičan, više miriše na neuspjeh nego na uspjeh.
Ali to je normalno u istraživanjima kojima se ovdje bavimo. Prema prosjeku u našoj industriji, 90 posto istraživanja koje započnemo nikad ne dođe do faze da postanu lijekovi. A unutar tih 10 posto, koliko otpada na lijekove koji bivaju odobreni, samo 30 posto vrati uloženi novac. Cijela industrija, dakle, počiva na tom malenom dijelu koji proizvodi dobit. Progres se bazira na tom sićušnom dijelu - slikovito opisuje Richard Gregory prirodu ovog biznisa, u kojem rade neki od najbriljantnijih umova svijeta.
Specifična tehnologija
Ali Genzyme je kompanija puno poznatija po svojim uspjesima nego po neuspjesima. Genzyme na tržištu ima nekoliko ultra uspješnih lijekova i terapija. Ono po čemu je ta kompanija posebna je usredotočenost na neke vrlo rijetke bolesti. Mnoge farmaceutske kompanije fokusirane su na prilično česte bolesti i proizvode lijekove koji se u farmaceutskom žargonu nazivaju “me-too” lijekovima (engl. me too - ja također).
Na tržištu lijekova za visoki kolesterol, primjerice, mnoge kompanije lansirale su svoje lijekove koji, u mnogim slučajevima, nisu zapravo bolji, samo su drukčiji. Sva te kompanije imaju dobru zaradu na tim “me-too” lijekovima.
- Ali to nije naš cilj. Nikad ne ulazimo na tržište koje je već vrlo dobro pokriveno. Želimo razvijati transformativne terapije, one koje potpuno mijenjaju određenu bolest i život pacijenta. Za znanstvenika je vrlo poticajno raditi u takvom okruženju - kaže Gregory.
Cerezyme je najpoznatiji Genzymeov lijek koji spašava život osobama oboljelim od Gaucherove bolest. Od nje u prosjeku boluje jedna od 40 do 60 tisuća osoba, ali prije Cerezymea Gaucherova je bolest, ma koliko bila rijetka, vodila do invalidnosti i do smrti.
- Djeca oboljela od Gauchera bi rano umirala zbog teških poremećaja jetre i bubrega, a danas ti pacijenti, koji uzimaju Cerezyme, izgledaju kao i svi drugi zdravi ljudi i žive savršeno normalan život. Cerezyme je, dakle, transformativan lijek, djeluje gotovo kao čudo. Sve druge lijekove radimo po uzoru na Cerezyme i njegov učinak. To je vrlo visoko postavljena ljestvica za kompaniju - kaže Richard Gregory.
To je i vrlo unosan biznis za kompaniju jer je Cerezyme jedinstven (samo oko 5400 pacijenata uzima ga u cijelom svijetu), ali i ultraskup lijek (stoji oko 300 tisuća dolara godišnje).
Ali Genzyme nije mala, usko specijalizirana biotehnološka kompanija. Istodobno rade na šest-sedam različitih područja: genska terapija, stanična terapija, rekombinantna protutijela, rekombinantni enzimi, biomaterijali, polimeri, terapije malim molekulama...
- To je ono što najviše razlikuje Genzyme od ostalih biotehnoloških kompanija. Neka kompanija koja razvija specifičnu tehnologiju želi to primijeniti na svaku bolest. Mi, koji smo stručnjaci u raznim tehnologijama, proučit ćemo neku bolest i dokučiti koji je najbolji pristup - kaže šef istraživanja Genzymea.
Personalizirana terapija
“Obični” ljudi na radnome mjestu uzgajaju biljke kraj prozora, a Genzymeovi istraživači uzgajaju ljudske organe. Terapijom koja se zove Epicel kod pacijenata sa spaljenom kožom pronađe se komadić nespaljene kože, biopsira i uzgoji u laboratoriju u veličinu koja je potrebna i presadi natrag na pacijenta. U nekoliko tjedana ili mjeseci u laboratoriju se od komadića može uzgojiti dovoljno kože da prekrije cijelo ljudsko tijelo. S matičnim stanicama može se svašta izvesti.
Budući da ima dosta iskustva s terapijama za vrlo mali broj pacijenata, Genzyme je usredotočen na koncept personalizirane medicine. Richard J. Gregory vjeruje da će “taj koncept prevladati”, da će se revolucija u liječenju, primjerice, raka dogoditi upravo zbog personaliziranog pristupa svakom pacijentu.
- Doktori u bolnicama u Bostonu to već rade, profiliraju svakog pacijenta koji im dolazi. Umjesto da pacijenta bombardiraju raznim lijekovima, rade genetski profil koji im omogućuje da pacijentu daju pravi lijek u pravo vrijeme. Uskoro ćemo moći reći koji pacijent ima kakav molekularni profil i na koje lijekove bi zbog toga mogao reagirati. To će biti revolucija - kaže Richard J. Gregory.
U pet hrvatskih bolnica testira se lijek Campath
Neka od svojih kliničkih ispitivanja Genzyme provodi i u Hrvatskoj.
Na pet neuroloških odjela (u KBC Rijeka, KBC Osijek, općoj bolnici Varaždin, KBC Zagreb Rebro, KB Sestre milosrdnice i općoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu) provode se kliničke studije s novim Genzymeovim lijekom za liječenje multiple skleroze - alemtuzumabom. Genzymeov alemtuzumab pod imenom Campath je onkološki lijek (liječi rak krvi) za koji je uočeno da može liječiti i autoimune bolesti
- Dakle, lijek koji se dokazao u liječenju raka sada ispitujemo za liječenje multiple skleroze. Došli smo do fantastičnih rezultata nakon druge faze i sad radimo dvije studije treće faze, a rezultate očekujemo 2010. godine. Vrlo sam uzbuđen oko tog programa, to je vjerojatno sljedeći veliki transformativni lijek koji će izaći iz Genzymea - kaže potpredsjednik kompanije Richard J. Gregory.
U Hrvatskoj uskoro počinje i kliničko ispitivanje u liječenju Gaucherove bolesti oralnim oblikom, što bi nadomjestilo sadašnje primanje terapije u infuzijskom obliku.
Sonja Ermacora, predstavnica Genzymea za Hrvatsku, kaže kako je u protekle dvije godine Genzyme donirao hrvatskom zdravstvu 12 milijuna kuna u obliku lijekova za leukemiju koji nisu registrirani u Hrvatskoj.
Ali, kako je ove godine stupio na snagu zakon koji oporezuje donacije neregistriranih lijekova, to je prekinuto.
Virus zatvorio pogon, jedan pacijent umro
S istraživačke strane, Genzyme je pun zanimljivih priča. S poslovne strane, Genzyme trenutačno prolazi kroz krizu. U ljeto prošle godine, u Genzymeovu proizvodnom pogonu u Bostonu otkriven je virus, zbog čega je zaustavljena proizvodnja dvaju lijekova, Cerezymea i Fabrazymea, dok se tvornica ne dekontaminira. U studenom prošle godine u nekim Genzymeovim lijekovima pronađeni su sićušni komadići stakla, željeza i plastike.
Za kompaniju to je značilo doba poslovnih turbulencija. Za pacijente to je značilo prestanak normalnog življenja. Neki pacijenti, koji su Genzyme dosad doživljavali kao spasitelja, sada kažu kako se osjećaju izdanima. Pitaju se zašto Genzymeu treba toliko dugo da riješi nastale probleme i zašto Genzyme nije imao znatne rezerve tih lijekova koji pacijentima omogućuju da normalno žive. Jedan je pacijent, koji je bolovao od Fabryjeve bolesti, umro nakon što je ostao bez lijeka Fabrazyme.
- Da se bilo kojoj drugoj kompaniji dogodi takvo što, ostali bismo bez klijenata. Nažalost, oni imaju lijek koji trebamo - rekao je Mark Malone, jedan od pacijenata, za New York Times.
Zalihe dvaju vitalno važnih lijekova bile su male jer je Genzyme koristio tvornicu u Bostonu za proizvodnju trećeg lijeka za još jednu vrlo rijetku bolest, Pompeovu bolest, koja je često smrtonosna ako se pojavi kod djece.
Mnogi dječji životi su spašeni zahvaljujući lijeku za Pompeovu bolest.
- S obzirom na to da nikad nismo imali virus u tvornici, bila je to razumna odluka. Ali sada za nju plaćamo visoku cijenu - izjavio je Henri A. Termeer, CEO Genzymea.
Cerezyme bi se u dovoljnim količinama na tržištu trebao pojaviti od 1. svibnja, a Fabrazyme u trećem kvartalu ove godine.