Čitanje DNK iz fetusa iduća je granica u genomskoj revoluciji. Želite li uistinu znati genetsku sudbinu svoga nerođenog djeteta, propituje ugledni časopis Technology Review u svom ovogodišnjem pregledu 10 novih tehnologija za koje se smatra da će promijeniti našu svakidašnjicu.
Jedna od tih tehnologija je i prenatalno sekvenciranje DNK: “knjiga života” ljudskog fetusa koja bi mogla otkriti genetske prednosti, ali i slabosti nerođenog djeteta.
Test na Downa
Tim tehnološki izazovnim i, čini se neizbježnim, pothvatom koji izaziva niz etičkih dvojbi bave se četiri američke kompanije: Verinata (Illumina Health), Ariosa, Ravgen i Natera.
Kompanija Verinata već je prije 18 mjeseci lansirala test koji može detektirati Downov sindrom kod nerođenog djeteta na osnovi malog uzorka majčine krvi. Primjena neinvazivnog krvnog testa za Downov sindrom mogla bi u kratkom vremenu potpuno otkloniti potrebu za provođenjem amniocenteze, invanzivnog testa koji povećava rizik od pobačaja. Slično kao što se iz majčina uzorka krvi može otkriti hoće li se beba roditi s Downovim sindromom, u budućnosti bi se mogla otkriti sklonost nizu bolesti još nerođenog djeteta.
To se, ipak, neće dogoditi preko noći: naime, izdvajanje egzaktnog DNK fetusa iz majčine krvi zahtjevan je i skup posao, već u startu mnogo skuplji nego sekvenciranje genoma odrasle osobe koje neke američke biotehnološke kompanije nude po cijeni oko 10.000 dolara.
- Sekvenciranje genoma nerođenog djeteta moglo bi otvoriti Pandorinu kutiju - rekao je Henry Greely, profesor bioetike na Stanfordu. - Kad imate cijelu sekvencu, možete znati hoće li nos biti pravilan, a kosa kovrdžava. Koliko će se roditelja odlučiti za pobačaj jer fetus ima predispoziciju za ćelavost? Ne mislim da će ih biti mnogo, ali vjerojatno više od nijednog - istaknuo je Greely.
Umetak za pamćenje
Theodore Berger, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Južna Kalifornija u Los Angelesu, predviđa dan u ne tako dalekoj budućnosti kada će pacijenti koji pate od teškog gubitka pamćenja taj nedostatak nadoknaditi uz pomoć elektroničkog umetka. Kod ljudi čiji je mozak oštećen Alzheimerovom bolešću, moždanim udarom ili ozljedama oštećene neuronske mreže sprječavaju stvaranje dugotrajne memorije.
S ciljem da pomogne tim pacijentima, Berger već više od dva desetljeća razvija silicijske čipove čijim bi se umetanjem u mozak mogla obnoviti sposobnost stvaranja dugotrajnog pamćenja. Njegovi eksperimenti na štakorima i majmunima pokazuju da mozak tih životinja s umetnutim elektrodama može procesirati informacije poput stvarnih neurona. - Mi ne stavljamo izgubljena individualna pamćenja natrag u mozak. Samo povećavamo kapacitet stvaranja memorije - rekao je Berger.
Mr. Baxter
Da tehnolologija stvara nove poslove, ali i uništava postojeće, najbolje pokazuje robot Baxter koji Technology Review smatra briljantnim inženjerskim pothvatom. Baxter je djelo Rodneyja Brooksa, poznatog stručnjaka za umjetnu inteligenciju koji je napustio svoju dugogodišnju profesorsku poziciju na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology) kako bi napravio humanoidnog robota sposobnog da obavlja jednostavne tvorničke procese koji dosad nisu bili automatizirani.
Oko 22.000 dolara vrijedni Baxter, tvrdi Brooks, mogao bi dovesti do renesanse američke proizvodnje i pomoći malim američkim kompanijama da se bore protiv konkurencije u zemljama s niskom cijenom radne snage.
Veliko za jeftino
Prema procjenama McKinseyjeva globalnog instituta od 2000. do 2009. godine, u SAD-u je između 2000. i 2010. godine izgubljeno 5,8 milijuna radnih mjesta u proizvodnji zbog veće produktivnosti tvornica u Kini, Meksiku i Tajlandu.
Osim navedenih, na popisu ovogodišnjih 10 tehnologija koje najviše obećavaju su i supergridovi, “duboko učenje”, inteligentni satovi, ultraefikasna solarna energija, privremene društvene mreže, “ovisnička manufaktura” i velike informacije za jeftine telefone.