Kad se ni nakon dva mjeseca promet kroz Hormuški tjesnac nije stabilizirao, Ahmed El-Hoshy shvatio je da je vrag odnio šalu. Glavni izvršni direktor Fertiglobea, jednog od najvećih svjetskih izvoznika gnojiva, shvatio je da više ne može čekati dogovor zaraćenih strana i odlučio je preusmjeriti prijevoz robe alternativnim rutama.
Umjesto utovara robe na brodove u Abu Dhabiju i prolaska kroz uski tjesnac, Fertiglobe sada gnojivo iz tvornica transportira kopnom, točnije kamionima do luka izvan Hormuza, gdje se potom ukrcava na brodove.
Scenarij kojeg se stručnjaci boje desetljećima sve je bliže
Mogući koridori
Osim što je ovaj put dulji i uključuje dvostruki pretovar, što povećava troškove, iz kompanije ipak ističu da je nova logistika ekonomski održiva, zbog rasta cijena. "Sve dok uspijevamo riješiti logistička uska grla, cijene to i više nego nadoknađuju. Tržište doslovno vapi za robom", rekao je El-Hoshy za Financial Times. Na indijskom tržištu, primjerice, cijena njihovih proizvoda u posljednjih šest tjedana porasla je s oko 500 na više od 900 dolara po toni.
Slične promjene uvele su i brojne druge kompanije iz Perzijskog zaljeva. Saudi Aramco, najveći svjetski proizvođač nafte, već je dio izvoza preusmjerio na naftovode prema Crvenom moru, čime zaobilazi spornu točku. Pakistan je otvorio svoje kopnene i lučke kapacitete za tranzit robe trećih zemalja prema Iranu, čime je stvoren dodatni koridor koji zaobilazi ograničenja sankcija.
Veliki logistički igrači također se prilagođavaju. Jedna od najvećih brodarskih kompanija na svijetu MSC pokreće novu rutu koja povezuje Europu s Bliskim istokom preko Saudijske Arabije, zaobilazeći Hormuz. Teret će iz europskih luka stizati u Džedu i King Abdullah, odakle će se kamionima prevoziti do Dammama, a zatim distribuirati prema drugim lukama u Zaljevu. Prva plovidba planirana je za 10. svibnja iz Antwerpena, uz zaustavljanja u Njemačkoj, Italiji, Litvi i Španjolskoj, doznaje Bloomberg.
Alternativne rute
Prema pisanju South China Morning Posta, vlasti u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Turskoj ubrzano razvijaju alternativne pravce, od željezničkih veza i pomorsko-kopnenih koridora do novih naftovoda, da bi smanjile ovisnost o rutama kroz Hormuški tjesnac. Koridori o kojima se trenutačno najviše raspravlja uključuju prijevoz robe iz luka u UAE-u i Omanu izvan Perzijskog zaljeva, zatim željeznicom kroz Saudijsku Arabiju do Jordana, a potom prema Mediteranu, preko Sueskog kanala ili sirijskih luka.
Neki od tih pravaca već su djelomično operativni. Na summitu Vijeća za suradnju u Zaljevu u Džedi prošlog tjedna čelnici su se složili ubrzati izgradnju regionalne željezničke mreže koja bi povezala Saudijsku Arabiju s UAE-om, Katarom, Omanom, Kuvajtom i Bahreinom. Riječ je o projektu koji je odobren još 2009. godine, ali stalno zapinje zbog izazova u političkoj i tehničkoj koordinaciji među šest državama.
Paralelno se razmatra obnova povijesne željeznice Hidžaz, koja bi povezala Džedu s Istanbulom preko Amana i Damaska. Razmatra se i razvoj višedržavne mreže naftovoda, plinovoda, elektroenergetskih vodova i sustava za desalinizaciju vode. Turska istodobno nastoji obnoviti i proširiti naftovodne veze između Iraka i mediteranskih luka. "Diverzifikacija ruta za izvoz energije će biti ključna u godinama koje dolaze", kaže za FT Robert Mogielnicki, suradnik Instituta arapskih zaljevskih država.
Ipak, mogućnosti diverzifikacije nisu jednake za sve. Kuvajt, Katar i Bahrein nemaju alternativu Hormuzu, dok Saudijska Arabija i UAE raspolažu alternativnim naftovodima, ali i oni pokrivaju tek dio izvoza i zahtijevaju dodatna ulaganja. Analitičari upozoravaju da će izgradnja nove infrastrukture potrajati te da ni ona neće biti potpuno otporna na rizike.
Unatoč deklarativnoj spremnosti na suradnju, nacionalni interesi mogli bi usporiti zajedničke procese. Napetosti oko Hormuškog tjesnaca doista trenutačno potiču suradnju zaljevskih zemalja, ali ako se ekonomska i sigurnosna situacija pogorša, vlade bi mogle biti prisiljene ipak prioritizirati vlastite interese.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....