MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da njegova zemlja poštuje suverenost Ukrajine, ali smatra da neke zemlje žele da se Rusija raspadne poput Jugoslavije, što on neće dopustiti.
Rusija poštuje suverenost bivših sovjetskih republika, uključujući i Ukrajinu, rekao je Putin u govoru o stanju nacije pred oba doma ruskog parlamenta u Moskvi.
"Poznato je da je Rusija podupirala ambicije ne samo Ukrajine, nego i drugih bivših sovjetskih republika da postanu suverene države", rekao je ruski predsjednik, prenose agencije.
Osvrnuo se na teroristički napad koji se noćas dogodio u Groznome, pri čemu je poginulo više od 10 osoba, izrazivši uvjerenje da neke države priželjkuju raspad Rusije.
- Neke bi zemlje, ruski "stari neprijatelji", htjele da se Rusija raspadne poput Jugoslavije, ali Moskva to neće dopustiti, poručio je Putin. "Nema dvojbe da bi oni htjeli vidjeti jugoslavenski scenarij raspada s tragičnim posljedicama. Ali to se nije dogodilo. Nismo to dopustili", rekao je u govoru koji je trajao više od sata i često bio prekidan ovacijama 1100 zastupnika.
Krim je za Rusiju svet kao što je jeruzalemsko Brdo hrama sveto za židove, naglasio je Putin. Dodao je da je aneksija Krima bila potpuno u skladu s međunarodnim zakonima i da Rusija neće popustiti pritisku Zapada da poluotok vrati Ukrajini.
- Suzbit ćemo sve napore da se Rusiju otjera sa Krima na isti način kako se ova zemlja oduprla nacistima u Drugom svjetskom ratu, rekao je Putin.
- Hitler je kanio uništiti Rusiju i izgurati nas na područje iza Urala. Prisjetimo se kako je to završilo. Naša je vojska pobijedila neprijatelja i oslobodila Europu. Iduće godine slavit ćemo 70. obljetnicu pobjede u ratu, nastavio je Putin.
Putin je govorio upravo u vrijeme kad je u Baselu počela godišnja ministarska konferencija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, a kriza u Ukrajini na vrhu je dnevnog reda.
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini rekla je u Baselu da je pripajanje Krima i ruska destabilizirajuća uloga na istoku Ukrajine teško krši načela OESS-a.
Putina je pozvala da prestane vojno podržavati proruske separatiste na istoku Ukrajine.
Russian President Vladimir Putin delivers a speech during his annual address to the Federal council (the two houses of the Russian parliament) in the Kremlin in Moscow on December 4, 2014. AFP PHOTO / VASILY MAXIMOV
Ruski predsjednik, pak, tvrdi da je "tragedija" na jugoistoku Ukrajine pokazala da je ruska politika bila ispravna iako i dalje Ukrajinu smatra bratskom zemljom.
Zapad je podržao "udar" u Kijevu. Rat koji je poslije uslijedio na istoku, dokazuje da je Rusija bila u pravu. "Kako netko može podržavati oružano preuzimanje vlasti, nasilje, ubojstva? Kako netko može podržati to što se oružjem krenulo na ljude koji nisu pristali na to bezakonje?", pita se Putin.
Osudivši "iskonski cinizam" Zapada, rekao je da bi, čak i da Krim nije anektiran, Zapad izmislio neko drugo opravdanje za sankcije i zato optužuje zapadne vlade da pokušavaju podići novu željeznu zavjesu oko Rusije. "Kadgod netko misli da je Rusija postala jaka, pribjegne tome".
Rusija neće ući u novu utrku u naoružanju, ali će se pobrinuti za vlastitu sigurnost. "Rusija ima dovoljno moći i hrabrosti da se zaštiti", rekao je.
U svome je govoru kritizirao planove SAD-a o gradnji raketnog štita u Europi i dodao kako nema smisla razgovarati s Rusijom s pozicije sile.
Putin je u govoru, u nastojanju da brzo pokrene ekonomiju, predložio amnestiju za one koji vrate kapital u Rusiju, davši na znanje da neće morati platiti kazne za neplaćeni porez.
Russian President Vladimir Putin delivers a speech during his annual address to the Federal council (the two houses of the Russian parliament) in the Kremlin in Moscow on December 4, 2014. AFP PHOTO/RIA-NOVOSTI/POOL/ALEXEI NIKOLSKY
"Ako osoba legalizira svoje vlasništvo, imovinu u Rusiji, dobit će čvrsta zakonska jamstva da neće biti pitanja poreznih vlasti i drugih agencija za provedbu zakona", rekao je Putin. "Svi znamo da novac ima različito podrijetlo, ali sam uvjeren da 'offshore' poglavlje u našoj ekonomskoj povijesti mora biti zatvoreno zauvijek".
Ruski dužnosnici ranije su objavili kako očekuju da će odljev kapitala iz zemlja ove godine prijeći sto milijardi dolara, a zemlja bi zbog toga mogla biti suočena s recesijom.
Od središnje je banke zatražio mjere protiv, kako je rekao, spekulacija na stranim tečajnim tržištima na kojima rublja rapidno tone.
Stabilnost rublje krunsko je postignuće 14-godišnje Putinove vlasti, koji je došao u Kremlj u vrijeme kolapsa nacionalne valute i urušavanja štednih uloga ruskih građana. Velik dio svoje popularnosti duguje usporedbi između stabilnosti njegove vlasti i kaosa u devedesetim godinama kada je postsovjetsku ekonomiju uništavala hiperinflacija.
Rublja je, međutim, ove godine izgubila trećinu svoje vrijednosti, a analitičari smatraju da je eventualno ekonmsko potonuće upravo najveća opasnost za Putina.
Ruse je stoga upozorio da su pred njima teška vremena i da se moraju oslanjati na sebe. Zapadne sankcije, nametnute kao odgovor na rusku ulogu u ukrajinskoj krzi, i pad cijena nafte na svjetskom tržištu jako su pogodile zemlju.
"Sankcije se moraju gledati kao poticaj. Imamo golemo unutarnje tržište i resurse i sposobne, inteligentne ljude", smatra Putin, ali i naglašava da je Rusija i dalje otvorena za strana ulaganja i zajedničke projekte.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....