Trump napao Merza!

Kralj Charles istaknuo jedinstvo SAD-a i Britanije unatoč napetostima oko Irana

Britanski kralj Charles III. rekao je u utorak američkom Kongresu da će u razdoblju nesigurnosti i sukoba u Europi i na Bliskom istoku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države uvijek ostati čvrsti saveznici u obrani demokracije, unatoč dubokim podjelama između dviju dugogodišnjih saveznica u vezi rata s Iranom.

„Bez obzira na naše razlike i nesuglasice, ostajemo ujedinjeni u predanosti očuvanju demokracije, zaštiti svih naših građana od prijetnji i odavanju počasti hrabrosti onih koji svakodnevno riskiraju svoje živote u službi naših zemalja“, rekao je Charles američkim zakonodavcima tijekom rijetkog obraćanja zajedničkoj sjednici Senata i Zastupničkog doma, nakon dugotrajnog pljeska kojim je dočekan pri ulasku s kraljicom Camillom.

Kraljevo obraćanje uslijedilo je drugog dana četverodnevnog državnog posjeta SAD-u, u napetom razdoblju odnosa dviju zemalja, nakon što je američki predsjednik Donald Trump više puta kritizirao britanskog premijera Keira Starmera zbog, kako tvrdi, nedovoljne potpore u ratu s Iranom.

„Dolazim danas ovamo s najvećim poštovanjem prema Kongresu Sjedinjenih Država - utvrdi demokracije stvorenoj da predstavlja glas svih Amerikanaca i promiče sveta prava i slobode“, rekao je Charles.

Ocijenio je da je američko-britansko partnerstvo "važnije" nego ikada prije i da su "izazovi s kojima se suočavamo preveliki da bi se s njima mogla nositi samo jedna nacija".

Kralj je istaknuo da je ista „nepopustljiva odlučnost“ kakva je viđena nakon napada 11. rujna 2001. na Sjedinjene Države potrebna i za obranu Ukrajine i „njezina iznimno hrabrog naroda...kako bi se osigurao istinski pravedan i trajan mir“.

Govorio je i o važnosti NATO-a, istaknuvši da su britansko-američke „obrambene, obavještajne i sigurnosne veze čvrsto isprepletene odnosima koji se ne mjere godinama, već desetljećima“.

Istaknuo je i prisutnost američkih snaga u Britaniji te britanskih u SAD-u. „Ne upuštamo se u ove izvanredne pothvate zajedno zbog sentimentalnosti; činimo to jer time gradimo veću zajedničku otpornost za budućnost“, rekao je.

Kralj Charles, poznat po zauzimanju za zaštitu okoliša, upozorio je da je očuvanje prirode ključno za budućnost svijeta.

„Dok slavimo ljepotu koja nas okružuje, naša generacija mora odlučiti kako se suočiti s urušavanjem ključnih prirodnih sustava, što prijeti mnogo više od sklada i nužne raznolikosti prirode“.

„Zanemarivanje činjenice da ti prirodni sustavi čine temelj našeg prosperiteta i nacionalne sigurnosti može nas skupo koštati“, istaknuo je.

Karlo je tek drugi britanski suveren koji se obratio američkom Kongresu. Njegova majka, kraljica Elizabeta II., obratila se oba doma 1991. godine.

Kasnije u utorak, Charles i Camilla idu u Bijelu kuću na svečanu večeru koju u njihovu čast priređuju Trump i supruga Melania.

Pat pozicija u Hormuzu podigla cijene nafte prema 111 dolara

Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima prema 111 dolara, uz pat poziciju u Hormuškom tjesnacu i ocjenu ulagača da su pregovori Irana i SAD-a o normalizaciji tranzita energenata zapeli u slijepoj ulici.

Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 2,37 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 110,60 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 2,80 dolara i stajao je 99,17 dolara.

Raspoloženje na tržištu obilježila su na početku tjedna nagađanja o otvaranju Hormuškog tjesnaca.

Trgovci sada predviđaju da će se poremećaji u tranzitu protegnuti na dulje vremensko razdoblje. Još na početku američko-izraelskog napada na Iran krajem veljače bili su nagađali da će će blokada biti kratkog daha, nagađajući da bi energenti mogli krenuti kroz Hormuz do kraja travnja.

Iran je nakon prvog vala američko-izraelskih napada preuzeo kontrolu nad tjesnacem, zabranivši tranzit brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima. Brodovi "prijateljskih" zemalja moraju pak koordinirati prolaz s iranskom mornanicom.

SAD i Iran sklopili su u međuvremenu primirje, ali Washington je bio nezadovoljan prvim krugom pregovora pa je uveo pomorsku blokadu iranskih luka i Omanskom zaljevu i u Arapskom moru.

Teheran je pak odustao od najavljenog otvaranja Hormuza, uz poruku SAD-a da pomorskom blokadom krši primirje i uvjetovanje novog kruga pregovora, između ostalog, ukidanjem američke pomorske blokade.

Hormuzom inače prolazi oko 20 milijuna barela nafte dnevno, a sada je tranzit smanjen za čak 13 milijuna barela dnevno, procjenjuju analitičari ING-a Ewa Manthey i Warren Pattersson.

Ujedinjeni Arapski Emirati objavili su pak u utorak da se povlače iz Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC), naznačivši da žele sami određivati koliko će nafte plasirati na tržište.

Godine 2023. UAE je sa skupinom sedam članica OPEC-a i njihovih saveznika obustavio isporuku 1,65 milijuna barela nafte kako bi se obuzdao pad cijena na svjetskim tržištima.

U travnju prošle godine osmorka je počela postupna vraćati barele na tržište, uz ocjenu o "solidnoj potražnji".

U svibnju UAE je prema odluci o postupnoj normalizaciji isporuka trebao na tržište plasirati ukupno 3,44 milijuna barela dnevno. Proizvodni kapaciteti premašuju pak četiri milijuna barela nafte dnevno, a državna naftna kompanija ADNOC namjerava do iduće godine podići proizvodnju na pet milijuna barela dnevno.

Blokirani Hormuz bit će prepreka tim planovima, signaliziraju tržišta, prema kontinuiranom rastu cijena.

Mirovni pregovori SAD-a i Irana tapkaju u mjestu i ne nazire se normalizacija tranzita kroz Hormuz u bliskoj budućnosti, zaključuju analitičari ING-a.

Odvojeni OPEC-ovi izračuni pokazuju da je barel košarice nafte njegovih članica u ponedjeljak bio jeftiniji za 71 cent i stajao je 107,62 dolara.

Sky News: Izlazak UAE-a iz OPEC-a može se smatrati Trumpovom pobjedom

Nakon izlaska UAE-a, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) brojat će 11 članica. Radi se o skupni zemalja koje koordiniraju i ujedinjuju politike vezane uz naftu.

Prema misiji OPEC-a, zemlje članice osiguravaju "stabilizaciju tržišta nafte kako bi osigurale učinkovitu, ekonomičnu i redovitu opskrbu potrošača naftom, stalan prihod proizvođačima i pošten povrat kapitala za one koji ulažu u naftnu industriju".

Skupina, osnovana 1960. godine, uključuje Alžir, Republiku Kongo, Ekvatorijalnu Gvineju, Gabon, Libiju, Nigeriju, Iran, Irak, Kuvajt, Saudijsku Arabiju i Venezuelu.

Članice se redovito sastaju kako bi postavile ciljeve proizvodnje nafte i koordinirale proizvodnju radi upravljanja globalnim cijenama nafte. Zajedno proizvode oko 35 posto svjetske sirove nafte i čine oko 50 posto sve nafte kojom se trguje globalno.

Godine 2016., zbog pada cijena nafte, OPEC - često opisivan kao kartel - potpisao je sporazum s 10 drugih zemalja proizvođača nafte, uključujući Rusiju, o stvaranju onoga što je danas poznato kao OPEC+.

Donald Trump optužio je organizaciju da "pljačka ostatak svijeta" napuhivanjem cijena nafte, što znači da se izlazak trećeg najvećeg proizvođača OPEC-a može smatrati njegovom pobjedom., piše Sky News.

U iščekivanju slabljenja OPEC-ovog utjecaja na cijene nafte, one su već blago pale, iako su danas općenito bile u porastu. Globalna energetska tržišta sada se suočavaju s novim previranjima nakon što su iranski rat i zatvaranje Hormuškog tjesnaca podiglo cijene nafte na višegodišnje maksimume.

Ujedinjeni Aarapski Emirati napuštaju OPEC i OPEC+

Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) izvijestili su da napuštaju OPEC i OPEC+, zadajući težak udarac skupinama izvoznicama nafte i njihovom 'de facto' vođi, Saudijskoj Arabiji, u vrijeme kada je iranski rat izazvao povijesni energetski šok i poremetio globalno gospodarstvo, javila je Al Jazeera.

Proizvođači OPEC-a u Perzijskom zaljevu već se bore s izvozom kroz Hormuški tjesnac, kroz koji obično prolazi petina svjetske sirove nafte i ukapljenog prirodnog plina, zbog iranskih prijetnji i napada na brodove.

Taj potez uslijedio je nakon što su UAE, regionalno poslovno središte i jedan od najvažnijih saveznika Washingtona, kritizirali druge arapske države da ne čine dovoljno da ih zaštite od brojnih iranskih napada tijekom rata.

OPEC, osnovan 1960. godine, jedan je od najmoćnijih igrača u globalnoj opskrbi naftom, budući da organizacija proizvodi više od trećine globalne opskrbe naftom.

"Ova odluka u skladu je s dugoročnom strateškom i gospodarskom vizijom UAE-a i razvojem energetskog sektora, uključujući ubrzanje ulaganja u domaću proizvodnju energije. Također jača predanost UAE-a njihovoj ulozi odgovornog i pouzdanog proizvođača koji predviđa budućnost globalnih energetskih tržišta", izvijestila je državna novinska agencija UAE-a WAM.

Ujedinjeni Arapski Emirati objavili su da će 1. svibnja napustiti OPEC i njegovu širu skupinu OPEC+ napustiti 1. svibnja. To je, kako ocjenjuje agencija AP, potez o kojem se već neko vrijeme nagađalo jer su Emirati bili iritirani ograničenjima proizvodnje i imali sve hladnije odnose sa susjednom Saudijskom Arabijom.

UAE su dugo bili član OPEC-a, prvo preko svog emirata Abu Dhabi 1967., a kasnije kada su UAE postali samostalna država 1971.

No, UAE sve više pokušavaju iskoristiti vlastitu vanjsku politiku na Bliskom istoku koja je s vremenom proturječila nekim stavovima Rijada - posebno jer je Saudijska Arabija počela izravno izazivati ​​Emirate u pokušaju privlačenja stranih ulaganja dok se kraljevstvo otvaralo pod asertivnim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom.

Cijena nafte prešla 110 dolara prvi put u tri tjedna

Globalne cijene nafte danas su, po prvi put u tri tjedna, premašile granicu od 110 dolara po barelu. Rast cijena potaknut je sve većom zabrinutošću da će odgoda potpunog otvaranja vitalnog Hormuškog tjesnaca izazvati ozbiljne poremećaje u svjetskoj opskrbi.

Sirova nafta tipa Brent porasla je za 2,7 % na više od 111 dolara, dok je američki WTI skočio za 3,5 % i dosegnuo gotovo 100 dolara po barelu. Strateg investicijske banke Saxo, Neil Wilson, ističe kako cijene više ne pokreću samo ratni naslovi, već stvarni strah od fizičke nestašice:

- Trgovci sve više prate što se događa na vodi, točnije, činjenicu da se ništa ne miče, umjesto da trguju na temelju diplomatskih nagađanja.

Pesimizam na burzama zbog Trumpova odbijanja iranskog prijedloga Investitore dodatno brine izvješće da američki predsjednik Donald Trump vjerojatno neće prihvatiti najnoviji prijedlog Teherana.

Iran je ponudio plan prema kojem bi se Hormuški tjesnac odmah otvorio, dok bi se rješavanje nuklearnog pitanja ostavilo za kasnije pregovore, no izvori bliski Bijeloj kući tvrde da Trump na to ne pristaje.

Analitičari Deutsche Banka zaključuju kako su se tržišta dosad 'hvatala' za svaku naznaku mira, ali trenutačna tišina u pregovorima budi strah da do dogovora uskoro uopće neće doći.

Izvori: SAD i Iran nisu udaljeni od dogovora koliko se misli

Iako drugi krug pregovora u Pakistanu još uvijek nije službeno održan, izvori bliski posredničkom procesu otkrivaju kako Sjedinjene Američke Države i Iran zapravo nisu toliko udaljeni u stajalištima kao što se na prvi pogled čini.

Iza kulisa se odvija intenzivna diplomacija, a trenutačni su razgovori usredotočeni na postupni proces rješavanja krize. Prema tom planu, prva faza potencijalnog dogovora bila bi usmjerena na povratak na stanje kakvo je vladalo prije rata, što prvenstveno podrazumijeva ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca za sav promet bez ikakvih ograničenja ili plaćanja naknada.

Pitanje iranskog nuklearnog programa, koji su SAD i Izrael istaknuli kao glavni povod za vojnu intervenciju, prema ovom bi se modelu rješavalo tek u kasnijoj fazi pregovora.

Donald Trump ranije je jasno dao do znanja kako svaki konačni sporazum mora uključivati potpuno odricanje Irana od zaliha visokooobogaćenog uranija i prestanak svih aktivnosti obogaćivanja, što su zahtjevi koje Teheran do sada nije bio spreman prihvatiti.

Ipak, posrednici trenutačno vrše snažan pritisak na obje strane kako bi se postigao kompromis, a idućih nekoliko dana bit će presudni za ishod ove krize. Nad cijelim procesom i dalje lebdi opasnost da bi SAD mogao izgubiti strpljenje, povući se iz pregovora i ponovno pokrenuti otvorene ratne operacije, piše CNN.

Prvi tanker s ukapljenim plinom prošao kroz Hormuški tjesnac

Tanker za prijevoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) prošao je kroz Hormuški tjesnac po prvi put od izbijanja sukoba u Iranu 28. veljače.

Prema podacima platformi za praćenje brodova ICIS LNG Edge, MarineTraffic i LSEG, tanker kapaciteta 136.357 kubičnih metara posljednji je put viđen u Perzijskom zaljevu 30. ožujka, da bi se jučer iznenada pojavio uz zapadnu obalu Indije.

Ovaj slučaj dodatno potvrđuje da brodovi u regiji koriste taktike izbjegavanja, poput isključivanja sustava za lociranje ili odašiljanja lažnih identifikacijskih podataka kako bi izbjegli napade. Podsjetimo, Iran je blokirao komercijalni promet kroz tjesnac, koji je ključna točka za svjetski izvoz nafte i plina.

Axel Froley, tržišni analitičar u tvrtki ICIS, ističe važnost ovog prolaska:

- Ako je tanker doista prošao, to bi mogao biti ohrabrujući znak za tržište plina, ali tek onaj početni. Jedan uspješan prolazak ne jamči da će ostali moći slijediti njegov primjer, s obzirom na to da se situacija na terenu mijenja iz sata u sat.

Izraelci aktivirali protuzračnu obranu, prekršeno je primirje

Izraelska vojska priopćila je kako je rano jutros aktivirala sustave protuzračne obrane radi presretanja 'sumnjivog cilja u zraku'. Objekt je uočen iznad područja u južnom Libanonu gdje trenutačno djeluju Izraelske obrambene snage (IDF).

Istovremeno, libanonska Nacionalna novinska agencija izvještava o novim izraelskim napadima tijekom cijelog jutra. Među zabilježenim incidentima ističu se djelovanja teškim strojnicama na području Bint Jbeila te tri zračna udara na mjesto Zawtar Al Sharqiya.

Trumpu se ne sviđa iranski prijedlog za kraj rata

Američki dužnosnik izjavio je u ponedjeljak da predsjednik Donald Trump nije zadovoljan iranskim prijedlogom za okončanje rata jer on ne obuhvaća pitanje iranskog nuklearnog programa.

- Ne sviđa mu se prijedlog, rekao je američki dužnosnik, misleći na Trumpa.

Ranije tijekom dana, Trump je razgovarao o iranskom prijedlogu sa svojim glavnim suradnicima za nacionalnu sigurnost.

Sukob između SAD-a i Irana i dalje je u zastoju, a opskrba energentima iz regije smanjena.

Iranski izvori ranije u ponedjeljak rekli su da bi se po njihovom prijedlogu odgodila rasprava o iranskom nuklearnom programu dok se rat ne završi i ne riješe sporovi oko plovidbe iz Zaljeva.

Washington je pak izjavio da se nuklearna pitanja moraju rješavati od samog početka.

Rad na premošćivanju jaza između SAD-a i Irana nije zaustavljen, rekli su izvori iz posredničkog Pakistana.

No, nade u oživljavanje mirovnih napora splasnule su otkako je Trump ovog vikenda objavio da je otkazao posjet svog posebnog izaslanika Stevea Witkoffa i zeta Jareda Kushnera Islamabadu, pakistanskom glavnom gradu gdje su se trebali održati pregovori.