- Razgovarali Donald Trump i Vladimir Putin
- Cijene nafte snažno su porasle
- Trump razmatra smanjenje američkih vojnih snaga u Njemačkoj
07:38
Cijene nafte nezaustavljivo rastu, Brent na najvišoj razini od 2022.
Cijena nafte dosegnula je u četvrtak najvišu razinu u posljednje četiri godine nakon što je Axios izvijestio da će američka vojska brifirati predsjednika Donalda Trumpa o potencijalnoj akciji protiv Irana, što je pojačalo zabrinutost da bi ponovno mogao eskalirati oružani sukob na Bliskom istoku.
Terminska cijena nafte za isporuku u lipnju za marku Brent na londonskoj burzi skočila je tijekom jutra za čak 6,84 posto na 126,10 dolara po barelu, no u međuvremenu su se ponešto spustila, na 123,7 dolara, no to je i dalje 4,8 posto više nego dan ranije. Istodobno, barel američke referentne marke West Texas Intermediate (WTI) premašio je 110 dolara.
U srijedu su cijene nafte također snažno porasle, za više od šest posto. Cijena Brenta sada je na najvišim razinama od početka 2022. godine.
Axios je, pozivajući se na dva izvora upoznata s tim pitanjem, izvijestio da se američko Središnje zapovjedništvo priprema predstaviti Trumpu planove za moguću vojnu akciju protiv Irana.
Trump je ranije, prema izvješćima, odbio prijedlog Teherana za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, signalizirajući da će pomorska blokada ostati na snazi dok se ne postigne širi nuklearni dogovor.
Prolaz tankera kroz Hormuški tjesnac — kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina — i dalje je ozbiljno poremećen, a najnoviji razvoj događaja dodatno produbljuje zabrinutost tržišta zbog daljnjih poremećaja u opskrbi energentima.
Goldman Sachs procjenjuje da je izvoz kroz taj ključni tjesnac pao na svega četiri posto uobičajenih razina, dok su pregovori SAD-a i Irana u zastoju, a američka blokada dodatno zateže opskrbu. Ograničeni iranski izvoz i ograničeni skladišni kapaciteti mogli bi produbiti poremećaje u globalnoj opskrbi ako blokada potraje, kažu analitičari Goldman Sachsa.
06:35
Fed, cijene nafte, zarade... Wall Street bez jasnih smjernica
Na Wall Streetu su u srijedu glavni dionički indeksi imali različite predznake, dok su ulagači balansirali između novog skoka cijena nafte, odluke američkog Feda o kamatnim stopama i očekivanja objave zarada četiri velike tehnološke kompanije nakon zatvaranja burze.
Dow Jones indeks pao je u srijedu 280 bodova ili 0,57 posto, na 48.861 bod, dok je S&P 500 oslabio blagih 0,04 posto, na 7.135 bodova, a Nasdaq za toliko porastao, završivši trgovanje na 24.673 boda.
Indeksi su znatnije počeli oscilirati nakon što je objavljeno priopćenje Feda koje je otkrilo da je odluka o zadržavanju kamatnih stopa izazvala navjeću podijeljenost među guvernerima još od 1992. godine, uslijed neizvjesnosti u vezi rastućih cijena energenata zbog previranja na Bliskom istoku. Riječ je o vjerojatno posljednjoj sjednici Feda pod vodstvom Jeroma Powella, koji je na konferenciji za medije nakon redovitog zasjedanja izjavio da će ostati u Fedu kao jedan od guvernera.
Cijene nafte u srijedu su skočile više od šest posto, nakon što je Bijela kuća potvrdila izvješća da je američki predsjednik Donald Trump rekao dužnosnicima da se pripreme za dugotrajnu blokadu iranskih luka, što sugerira kontinuirane pritiske na opskrbu zbog ograničenog prometa kroz ključni Hormuški tjesnac. Cijena Brenta u Londonu tako se kretala oko 118 dolara za barel, dok se na američkom barel WTI-ja približio 107 dolara.
"Što dulje traje sukob u Iranu i što cijene energije dulje ostanu povišene a globalna neizvjesnost ostane, to bi moglo izazvati određeni učinak na potrošačke navike, a to će se u nekom trenutku odraziti na sljedeći krug korporativnih zarada", napominje Matthew Keator iz Keator Groupe.
Trump s naftnim kompanijama o smirivanju tržišta
Dužnosnik Bijele kuće rekao je da se Trump sastao s visokim dužnosnicima Chevrona i drugih energetskih kompanija kako bi razgovarali o mogućim koracima za smirivanje tržišta nafte u slučaju da dugotrajna blokada iranskih luka potraje mjesecima. Rastuće cijene energije oživjele su strahove od široko utemeljene inflacije.
U fokusu investitora bile su i zarade tehnoloških divova. Četiri kompanija iz grupe "Sedam veličanstvenih" – Amazon, Alphabet, Meta Platforms i Microsoft – objavile su kvartalne rezultate nakon zatvaranja burze.
U produljenom trgovanju, dionice Alphabeta poskupjele su više od tri posto, Amazona i Microsofta pale više od tri posto, a Mete više od 6 posto. Sektorski Philadelphia SE Semiconductor indeks porastao je 2,4 posto, nakon što je ove godine već porastao 45 posto.
"Brojke su, naravno, važne. No, ne radi se o tome što su napravile u prošlom tromjesečju, već o tome što vide u budućnosti u smislu kapitalne potrošnje i kako bi umjetna inteligencija mogla utjecati na njihov poslovni model", dodao je Keator.
Na europskim burzama najvažniji indeksi u srijedu su pali, pri čemu frankfurtski DAX indeks za 0,27 posto, na 23.954 boda, pariški CAC indeks za 0,39 posto, na 8.072 boda, a londonski Ftse indeks za 1,16 posto, na 10.213 bodova.
06:34
Trump: SAD razmatra moguće smanjenje broja svojih vojnih snaga u Njemačkoj
Predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je u srijedu da njegova administracija razmatra moguće smanjenje broja američkih vojnih snaga stacioniranih u Njemačkoj, dodajući da će odluka uskoro biti donesena.
"Sjedinjene Države proučavaju i razmatraju moguće smanjenje broja vojnih snaga u Njemačkoj, a odluka će biti donesena vrlo brzo“, napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social.
Trumpova izjava uslijedila je nakon njegove kritike njemačkog kancelara Friedricha Merza u utorak zbog rata u Iranu, dan nakon što je Merz rekao da Iranci ponižavaju SAD-e u pregovorima o njegovom okončanju.
Trumpova administracija također je više puta oštro kritizirala mnoge članice NATO-a zbog toga što nisu pomogle u američko-izraelskom ratu protiv Irana, uključujući i kritike nekih zbog toga što nisu poslale svoje mornarice kako bi pomogle u otvaranju Hormuškog tjesnaca.
SAD je imao nešto više od 68.000 aktivnih vojnih osoba trajno raspoređenih u svojim prekomorskim bazama u Europi od prosinca 2025., pokazuju podaci američkog Centra za podatke o obrambenoj radnoj snazi (DMDC).
Više od polovice - oko 36.400 - nalazi se u Njemačkoj. To je djelić od 250.000 američkih vojnika koji su tamo bili stacionirani 1985., prije pada Berlinskog zida i kraja Hladnog rata.
06:33
Trump kaže da je s Putinom razgovarao o prekidu vatre u Ukrajini
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da je u telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom razgovarao o mogućem prekidu vatre u Ukrajini.
"Dobro smo razgovarali, poznajem ga dugo", rekao je Trump.
Obraćajući se novinarima u Ovalnom uredu dok je primao astronaute iz misije Artemis II, rekao je da je u telefonskom razgovoru s ruskim vođom predložio "malo prekida vatre".
"I mislim da bi to mogao učiniti", rekao je Trump, a zatim upitao novinare je li Putin najavio prekid vatre.
Trump je rekao da je Putin ponudio pomoć po pitanju iranskog obogaćenog uranija, ključne prepreke sporazumu o okončanju rata s Iranom.
"Rekao sam, prije nego što mi pomognete, želim okončati vaš rat", rekao je Trump.
- Znate, Ukrajina je vojno poražena - u jednom trenutku je rekao američki predsjednik iako novinari iz Bijele kuće sumnjaju da je Trump u svome izlaganju pobrkao Iran i Ukrajinu.
Putinov savjetnik Jurij Ušakov rekao je ranije da je ruski predsjednik predložio privremeni prekid vatre u Ukrajini kako bi se sljedeći mjesec obilježila godišnjica završetka Drugog svjetskog rata, dodajući da je Trump pozitivno reagirao.
Primajući astronaute iz Artemisa II, Trump je kazao i kako vjeruje u mogućnost da se ponovno pošalju ljudi na Mjesec do kraja njegovog mandata.
"Postoje dobri izgledi" da se tamo ode, odgovorio je američki predsjednik kojemu mandat završava krajem 2029.
„Radije to ne bismo kategorički izjavili (...) ali smo ispred roka, tako da imamo dobre šanse“, ustvrdio je.
NASA trenutno planira takvo slijetanje na Mjesec za 2028. godinu, ali stručnjaci su zabrinuti zbog potencijalnih daljnjih kašnjenja.
Četveročlana posada misije Artemis II u travnju je obletjela oko Mjeseca.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....