LJUBLJANA - Dva tjedna prije slovenskog referenduma o arbitražnom sporazumu slovenska javnost podijeljena je na troje. Prema anketi Epicentra, 34 posto Slovenaca podupire sporazum, 33,8 posto je protiv, a 32,2 posto je neodlučno. Kampanja je na polovici, mediji su puni izjava političara o tome kako glasovati. Premijer Borut Pahor sporazum podržava i tvrdi da samo “glupani” sada mogu blokirati ulazak Hrvatske u Europsku Uniju. Sporazum podržava i predsjednik Danilo Türk, dok čelnik opozicije Janez Janša tvrdi da će Slovenija prema sporazumu zasigurno izgubiti izlaz na otvoreno more i da će biti nužna blokada ulaska Hrvatske u EU. Neki pak sporazum izjednačavaju s “kolaboracijom s neprijateljem”. Osamdesetogodišnja Metka Pavlin u životu je prošla mnogo toga, prisjeća se okupacije Ljubljane dok je bila djevojčica, a sada, dok prodaje sadnice cvijeća na središnjoj ljubljanskoj tržnici kod Zmajskog mosta, prilično emotivno doživljava i referendum.
‘Sve je zeznuo Kardelj’
- Zaokružit ćemo tako da dobijemo svoje natrag, da imamo izlaz na otvoreno more. Granica je nekad bila na Dragonji. Sve je to zeznuo Kardelj, rekao je: Imamo i previše tog krša, ne treba nam to - kaže.
- Nije on bio za Sloveniju - dodaje jedna njezina mušterija.
- A sada, kakve nam tek nepravde rade! Ovo dvoje se grle i ljube, a na kraju je sve naopako i ništa neće napraviti. Hrvati će nam još uzeti i Piran i Portorož. Ionako im je stalo samo do luke u Kopru - uzrujana je gospođa Pavlin. Kad smo joj rekli da smo iz Hrvatske, ton je postao pomirljiviji. Ima ona vikendicu u Crvenom vrhu - selu s hrvatske strane Piranskog zaljeva - zato joj je toliko stalo do ove teme. Ali nemaju problem s Hrvatima.
- Tamo je oko 300 Slovenaca, imamo vikendice i nikad nije bilo nikakvog problema - kaže. No, sporazumu se protivi jer “ne zna što to točno jest”.
- Zašto sve rade u četiri oka? Zašto ne kažu što su se točno dogovorili? Sad ovi stariji govore da taj sporazum nije u redu, a mladi govore da jest.
- No, najbolje bi bilo da se dogovorimo. A što možemo kad smo i jedni i drugi tvrdoglavi! U centru Ljubljane, na Kongresnom trgu, već duže od godinu dana traju radovi. Prvo su tu arheolozi istraživali stare rimske iskopine, a posljednjih mjeseci gradi se podzemna garaža. Adem Hasanović iz Zvornika jedan je od tisuća Bosanaca u Sloveniji, ali nema državljanstvo - tu je tek tri godine. No, ne razumije zašto uopće organizirati skupi referendum.
‘Europa traži komunikaciju’
- To je bez veze. Samo bacaju novac. U ovakvoj krizi oni se bave referendumom. Imali smo te avnojevske granice koje su priznate i neka lijepo povuku po njima - kaže.
Ali ne postoje dovoljno detaljne karte.
- Onda neka to riješe političari. Ma, i da Slovenci kažu ne, sve je zacrtano da Hrvatska uđe u EU. Europi treba komunikacija, njima treba more, da se ne čeka na granici - ustvrdio je. Njegov šef, građevinski inženjer Miran Kosi iz Ormoža, kaže da će ići na referendum, ali još ne zna kako će glasovati.
- Nisam još odlučio. Ne znam ni kakvo će biti pitanje. Ali, da, ja sam za to da se to riješi. Bolje je za nas, a i za vas je bolje, ako hoćete u EU, da se to riješi - izjavio je Kosi.
Napuhana tema
A pročelnik katedre za novinarstvo na Fakultetu za društvene znanosti, Marko Milosavljevič, kaže da je u medijima to sada top-tema.
- Ja znam da je to značajno pitanje, ali mislim da postoje još neka druga, značajnija pitanja za budućnost Slovenije, kao što su razvoj, privreda ili obrazovanje, stvari koje stvarno utječu na život ljudi. Po meni, arbitražni sporazum značajan je više na simboličnom nivou, ali ima i drugih, bolnijih pitanja koja brinu ljude - tvrdi Milosavljevič. Mladina, koja se ovaj tjedan arbitražnim sporazumom bavi na naslovnici, pokušava poručiti isto.
“Vitalni interes Slovenije nije izlaz na otvoreno more, vitalni interes Slovenije je dodir sa zdravom pameću”, piše Borut Mekina te pojašnjava kako razlika između najgoreg i najboljeg scenarija koji može donijeti arbitražni sporazum za običnog čovjeka gotovo i ne postoji, jer Slovenija nema ni jednu podmornicu, ima “jedva tri” vojna broda i ne postoje dokazi da na dnu Piranskog zaljeva postoji nafta. Plovni su putovi u Jadranu ionako već određeni i ne zahvaćaju eventualni ‘dimnjak’ koji bi Slovenija i u najboljoj varijanti mogla dobiti, piše Mladina. S tim se slaže i profesor sociologije kulture na Fakultetu za društvene znanosti Jože Vogrinc.
- Mislim da je značaj referenduma predimenzioniran. U Sloveniji imate sile koje tvrde da će, ako arbitražni sporazum bude prihvaćen, to biti katastrofa, a drugi tvrde da će katastrofa ili tragedija biti ako ne bude prihvaćen. Mislim da su takve reakcije jako pretjerane. Naime, prije svega se treba zapitati hoće li Slovenija izgubiti išta bitno ako se arbitraža odvije na ovaj ili onaj način. Mislim da će Slovenija nužno dobiti neki oblik izlaza na more. A jasno je i da nesporazumi oko toga gdje je granica nipošto nisu takvi da bi velikoj većini ljudi u Hrvatskoji ili Sloveniji onemogućili normalan život. Građani sada moraju odlučiti žele li se svađati idućih stotinu godina ili će to sada riješiti i baviti se pametnijim stvarima - smatra Vogrinc.
Guinnessov rekord
Nova generacija koja će se morati suočiti s rezultatima referenduma u petak je plesala na ulici. Zadnji je dan škole i gradska žila kucavica - Slovenska ulica - zatvorena je na nekoliko sati dok su maturanti točno u podne, zajedno s kolegama u još osam zemalja, uključujući i Hrvatsku, rušili Guinnessov rekord u plesanju kvadrilje.
Skupina maturanata kaže da će za dva tjedna svi na referendumu zaokružiti ‘za’.
- Ma, krajnji je čas da se to riješi jer političari su ionako posve... - zastala je Jelka Zupančič.
- Nesposobni - dodaje Tilen Mubi.
Iznimno dobro informirani 19-godišnji Gorazd Goretar, koji čita ne samo slovenske, nego i hrvatske novine, vjeruje da će referendum na kraju biti prihvaćen.
- Mislim da Slovenija nema što izgubiti. I sada naša policija ide samo do crte polovice pa lošije nego što je sada ne može ni biti. Hrvatska kontrolira polovicu zaljeva te ako idemo i na arbitražu, dobit ćemo najmanje toliko, a gotovo sigurno i više. Jer, 1991. Piranski je zaljev bio slovenski, iako je istina da su mnoge točke bile hrvatske, na primjer Trdinov vrh. No, ti zaselci u Piranskom zaljevu bili su slovenski. Budimo realni, svatko neka dobije svoje - kaže.
‘Ne znamo što nude - lijevi će glasati za, desni protiv’
Večer je i u kavani Union gostuje “Pripovjedački varijete” - sedam pripovjedača pričalo je priče - poneke smiješne, poneke ozbiljne - uz glazbenu pratnju uglavnom članova grupe Katalena. Nakon tri priče, prva pobjeda muzike - neozbiljni glazbeni komentar uspio je nasmijati pripovjedača.
Severina - glavna zvijezda
Boštjan Narat, filozof i gitarist Katalene, koji u Unionu organizira i filozofske razgovore, kaže da će svakako ići na referendum, ali još nije odlučio kako će glasati.
- Uvijek idem na izbore i referendume, to mi se čini kao obaveza svakog građanina. No, često sam u dilemi što odlučiti. Htio bih da se ova stvar nekako riješi. Mislim da treba pronaći neku soluciju koja je povijesno pravedna, ali koja je dobra i za budućnost. Ove dvije zemlje su susjede i trebamo rješenje koje će to trajno riješiti jer ćemo ovdje biti zajedno još dugo, dugo vremena - rekao je Narat.
Ako referendum ne uspije, kaže, prije svega nastat će velika politička kriza u Sloveniji.
- Ne znam hoće li u tom slučaju Pahorova koalicija izdržati jer to je prije svega test za njih. “Ne” na referendumu bilo bi neka vrsta nepovjerenja vladi - kaže Narat.
No, dok pripovjedače u Unionu sluša stotinjak ljudi - ovakva forma sve je popularnija u Ljubljani pa postoje i radijske emisije posvećene upravo pričanju priča - događaj večeri ipak je koncert Severine. Poznato je da Slovenci vole našu estradu, Ljubljana je puna plakata za Olivera, Gibonnija, Terezu, pa čak i Maksima Mrvicu.
Voditeljica glazbene emisije “Na zdravje” na TV Slovenija, Jasna Kuljaj, oduševljena je koncertom, ali nešto je manje oduševljava referendum.
‘Vrijeme je za kraj sage’
- Nisam uopće za referendum, to mi se čini gubitak novca poreznih obveznika. U vrijeme krize nije dobro da se igramo referenduma o temama koje bi trebala riješiti politika. Zato ih imamo. To je stručno pitanje i bojim se da ljudi ne znaju sadržaj arbitražnog sporazuma pa će odlučivati na temelju toga vole li više lijeve ili desne. Ne znam hoću li ići na referendum, ali kako god okrenemo, mislim da bi se ta 20-godišnja saga trebala zaključiti jer, ako se arbitražni sporazum ne prihvati, opet smo na nesigurnom početku - kaže Kuljaj.