MIROSLAV LAJČAK

Slovački ministar predložen za UN-ova izaslanika za Zapadnu Saharu

Miroslav Lajčak
 REUTERS

UJEDINJENI NARODI - Miroslav Lajčak, slovački ministar vanjskih poslova i bivši predsjednik UN-ove Opće skupštine predložen je za novog izaslanika te međunarodne organizacije za Zapadnu Saharu pošto je prethodni otišao u svibnju 2019., doznaje se u srijedu od diplomatskih izvora.

Ako se nijedna strana u sukobu ne bude službeno usprotivila, njegovo će se imenovanje potvrditi idućih tjedana, dodali su izvori za agenciju France Presse.

Prošli UN-ov izaslanik za Zapadnu Saharu, koju svojataju Fronta Polisario i Maroko, bio je bivši njemački predsjednik Horst Koehler (76) koji je u svibnju podnio ostavku iz zdravstvenih razloga. UN-ov glavni tajnik Antonio Guterres imao je tešku zadaću naći njegova nasljednika pošto su neki ugledni političari s kojima je stupio u kontakt odbili ponudu ili nisu odgovarali onome što su zamišljale strane u sukobu, navode isti izvori.

Nakon dugog prekida dijaloga Horst Koehler je uspio za okrugli stol u Švicarskoj dovesti Maroko, Frontu Polisario, Alžir i Mauritaniju, prvi put u prosincu 2018. a zatim i u ožujku 2019., ali nije ostvario veći napredak.

Miroslav Lajčak (56) je tijekom svoje karijere obnašao razne dužnosti u slovačkoj diplomaciji sve dok nije postao njezin šef, u Europskoj uniji i u UN-u, gdje je od rujna 2017. do rujna 2018. predsjedao Općom skupštinom. Poslije se vratio na dužnost ministra vanjskih poslova.

G. 2006. je u ime EU-a vodio pregovore, organizirao i nadgledao referendum o neovisnosti Crne Gore, a 2007. je imenovan Visokim predstavnikom međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Zapadna Sahara, bivša španjolska kolonija, bila je do 1991. poprište sukoba u kojemu su sudjelovali Maroko, koji je 1975. anektirao taj teritorij i Fronte Polisarija koji uz potporu Alžira traži neovisnost tog pustinjskog područja od 266.000 četvornih kilometara.

U rujnu 1991. pod pokroviteljstvom UN-a potpisano je primirje kojim se predviđalo raspisivanje referenduma o samoodređenju u roku od šest mjeseci, koji se od tada neprestano odgađao zbog toga što se Rabat i Polisario nisu mogli dogovoriti o sastavu izbornog tijela i o statusu teritorija.

Maroko odbija svaku mogućnost referenduma i bilo kakvo drugo rješenje za Zapadnu Saharu osim autonomije pod njegovim suverenitetom.

UN ima na tom području snage s oko 240 Plavih kaciga (MINURSO) koje u svojim zračnim i kopnenim ophodnjama nadziru poštovanje primirja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 13:50