Kad autokrat gubi rat izvan vlastite sfere interesa, dobar je način skretanja pozornosti javnosti pokrenuti drugi na području koje smatra "vlastitim dvorištem". Donald Trump ne pobjeđuje u agresiji koju je s izraelskim premijerom pokrenuo protiv Irana. Venezuelanski scenarij koji je ondje kanio preslikati - brza vojna akcija koja uklanja lidera pa režim prihvaća američke ponude - spektakularno je propao uz štete na globalnoj razini.
Ako se Venezuela nije mogla ponoviti u Iranu, moći će u "vlastitom dvorištu", Karibima; na Kubi, nadaju se u Washingtonu. Prvi korak je učinjen, u srijedu je podignuta optužnica protiv Raúla Castra, brata Fidela Castra, lidera revolucije. Raúl (94) više nije formalno na vlasti, ali i dalje ima utjecaj na donošenje odluka. Tereti ga se za rušenje dvaju civilnih zrakoplova privatne organizacije sa sjedištem na Floridi 1996. godine, kad su poginule četiri osobe, tri državljana SAD-a.
Na slučaj bivšeg venezuelanskog lidera Nicolása Madura izravno se referirao vršitelj dužnosti američkog ministra pravosuđa Todd Blanche izjavom da očekuje da će se Castro pojaviti u SAD-u "dobrovoljno ili na drugi način". Potez koji predstavlja snažan pritisak na Kubu, koja se nalazi u teškom položaju jer nema nafte. Ni hrane. Venezuela je bila pouzdani dobavljač dok u siječnju nije pao Maduro. Nova čelnica, formalno privremena, Delcy Rodríguez, odmah je prekinula isporuke.
"Amerika neće tolerirati odmetničku državu koja je dom stranim vojnim, obavještajnim i terorističkim operacijama neprijateljskog karaktera samo 145 kilometara od američke domovine", rekao je Trump u srijedu. Riječi koje se uklapaju u doktrinu "Donroe" (kombinacija prezimena američkog predsjednika Monroea, autora doktrine "Amerika Amerikancima", i Trumpova imena, Donald) čiji je cilj ostvariti američku dominaciju na Zapadnoj hemisferi. U tom planu Kuba ima važno mjesto jer na nju SAD od 1961. godine gleda kao Kina na Tajvan, odmetnuti otok. Peking želi da Tajvan postane dio Kine, a SAD da Havana prestane djelovati protuamerički.
Peking želi da Tajvan postane dio Kine, a SAD da Havana prestane djelovati protuamerički. Američka obavještajna zajednica ovih je dana objavila da Rusija i Kina na Kubi imaju visokotehnološke obavještajne objekte za prikupljanje "signals intelligencea", SIGINT-a - metode prikupljanja obavještajnih podataka presretanjem komunikacija i elektroničkih signala. Situaciju je dodatno užarila ekskluzivna informacija portala Axios da Kuba još od 2023. godine nabavlja, u skladu s ograničenim mogućnostima, besposadne letjelice.
Njezini su vojnici sudjelovali na ruskoj strani u agresiji na Ukrajinu i kući donijeli iskustva modernog ratovanja, a pratili su i iransku obranu od američko-izraelskih napada, kao i ofenzivna djelovanja besposadnim letjelicama. Navodno su u Havani proteklih dana zamijećeni iranski vojni instruktori koji uče Kubance kako uspjeti u asimetričnoj obrani. U Havanu je 14. svibnja došao John Ratcliffe, direktor CIA-e, kako bi upozorio državno vodstvo da provedu ekonomske i političke reforme. I da im ne padne na pamet besposadnim letjelicama napasti američku bazu u zaljevu Guantanamo na Kubi ili možda Floridu. Susreo se i s Raúlovim unukom koji je sudjelovao na svim razgovorima s američkim predstavnicima, pa se spekulira može li Raúl Guillermo Rodríguez Castro postati za Washington "naš čovjek u Havani".
Američka politika prema otoku trenutačno je preslika modela "dobar policajac, loš policajac". Dok Trump samouvjereno govori da neće biti eskalacije jer se "to mjesto raspada", a državni tajnik Marco Rubio u srijedu, u poruci stanovništvu objavljenoj na španjolskom (roditelji su mu izbjegli s Kube), kaže da SAD šalje 100 milijuna dolara vrijednu pomoć koja će se distribuirati kanalima Katoličke crkve, američko Južno zapovjedništvo izvještava da je borbena skupina nosača zrakoplova USS Nimitz stigla na Karibe.
Rubio se držao ustanovljene retorike prema kojoj SAD nudi pomoć "ne samo u ublažavanju trenutačne krize, već i u izgradnji bolje budućnosti". "Nemate struje, goriva ni hrane zato što su oni koji kontroliraju vašu zemlju pokrali milijarde dolara, od kojih ništa nisu namijenili narodu", poručio je. U velikoj mjeri točno, ali važnu ulogu u ekonomskim teškoćama Kube, nakon što je propao Sovjetski Savez pa joj više nije mogao pomagati, igra i američki ekonomski embargo.
Iako je Nimitz u blizini, čini se da Trump, pa i Rubio, koji je pad kubanskog režima postavio možda i kao središnji cilj svojeg mandata, zasad ne preferiraju vojnu opciju koja bi vjerojatno tražila uvijek rizičan kopneni angažman. Možda shvaćaju da Kuba nije Venezuela. Izgledi napada niski su, ali o njima se raspravlja. Nakon poraza u Iranu, pretvaranje Kube iz otvorenog protivnika u kooperativnog susjeda bila bi velika Trumpova pobjeda jer to nije postigao nijedan od predsjednika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....