U nastavku donosimo:
- napet razvoj oko obaranja američkih dronova MQ-9 Reaper i što to znači za pentagonske zalihe
- presudne implikacije ratne potrošnje projektila na sposobnosti SAD-a i regionalnu obranu
- iranske asimetrične odgovore, uključujući širenje proizvodnje besposadnih letjelica i opskrbne kanale
- trag novca i sankcija: mreža Babaka Zanjanija i uloga kriptotržišta u financiranju
- zaokret iranske propagande i utjecaj Revolucionarne garde na unutarnju dinamiku i pregovaračku taktiku
Iran je uništio više od dvadeset američkih MQ-9 Reaper (kosac) besposadnih letjelica; brojke se kreću od 24 do 30, što predstavlja oko 20 posto predratnog inventara teško zamjenjivog sustava za Pentagon, prenosi Bloomberg.
Nepromišljena američka, ali vrlo promišljena izraelska odluka da pokrenu napad na Iran otvorila je, u skladu s ratnim nepisanim pravilima, sukob ne samo na kinetičkoj nego i nizu drugih razina.
Više od 1000 Tomahawka utrošeno
Opskrbljenost potrebnim naoružanjem pokazala se ograničavajućim čimbenikom na koji Bijela kuća nije računala jer je zanemarila da su znatne količine oružja poslane Ukrajini (u protekloj godini Europa plaća isporuke), a zalihe naoružanja nisu obnavljali dovoljno brzo. Operacija Epski gnjev, agresija na Iran, zasnivala se na silovitim i opsežnim zračnim udarima koji su nemilice trošili projektile, rakete i sve druge oblike streljiva.
Iran je ‘strategijom trokuta‘ nadmudrio SAD
“Otkako je rat s Iranom počeo krajem veljače, Sjedinjene Države potrošile su oko 1.100 dalekometnih krstarećih projektila smanjene radarske zamjetljivosti izrađenih za rat s Kinom, što je gotovo jednako broju preostalih u američkim zalihama. Vojska je ispalila više od 1.000 projektila Tomahawk, negdje deset puta više nego što ih trenutačno kupuje svake godine”, objavio je The New York Times krajem travnja.
The Washington Post u petak objavljuje da je “američka vojska, prema procjenama Ministarstva obrane, potrošila veći dio svojih zaliha naprednih presretača proturaketne obrane braneći Izrael tijekom neprijateljstava s Iranom - ispalila je znatno više najsuvremenijih projektila nego izraelska vojska”. Izvori su dnevnom listu dali i precizne podatke: SAD je potrošio više od 200 presretača proturaketnog sustava THAAD, oko pola ukupnog inventara, uz još 100 drugih projektila. Izrael je, navode, ispalio oko 90 presretača sustava Davidova praćka i oko 100 sustava Arrow. Zemlje Zaljeva dobile su manju razinu zaštite.
Objavljeni podatci vode nas do novog pogleda na primirje koje traje od 8. travnja. Iran je pretrpio ogromne štete na ukupnoj vojnoj infrastrukturi, ali uspio je u imperativu – sustav se održao. Dobro su procijenili da se SAD neće upustiti u kopnenu operaciju, a pripremajući se za očekivani napad opskrbili su se jeftinim, a veliku štetu nanosećim besposadnim letjelicama. I ne samo to, Iran je ponovno pokrenuo dio proizvodnje tog oružja tijekom prekida vatre, prenosi CNN procjene američke obavještajne zajednice. “Četiri su izvora rekla da američka obavještajna služba indicira kako se iranska vojska obnavlja brže nego što se prvotno procjenjivalo”, javlja CNN.
Teško je s puno sigurnosti reći u kojoj mjeri navedeni podaci utječu na Trumpove odluke o produljenju prekida vatre i nastavku pregovora, i nakon što iranske odgovore nazove smećem, ali neprijeporno je da utječu na ukupne odluke. Vojnici su vjerojatno upozorili nekompetentnu ekipu koja čini Trumpovo Vijeće nacionalne sigurnosti (u njemu sjede i njegov zet, Jared Kushner, pa pregovarački pacer Steve Witkoff) da u slučaju napada Iran može nastaviti udare na zemlje Zaljeva, a SAD im ne može pomoći.
Kina pozorno prati djelovanje američkih napadačkih i obrambenih sustava, broji koliko ih je ispaljeno i koliko se procjenjuje da ih još ima u zalihama te brzinu proizvodnje i na temelju toga kreira vojne planove ne samo glede Tajvana nego i dijelova Pacifika koje smatra područjem nacionalnog interesa, od Malajskog tjesnaca do Korejskog poluotoka.
Iran neosporno pregovaračku taktiku gradi na ovoj temi, svjestan asimetričnih sposobnosti odgovora na mogući novi američki napad i njihovie dosadašnje uspješnosti. Izgleda da i dalje funkcionira sustav financiranja razvijen tijekom godina pod sankcijama. The Wall Street Journal donosi priču o Babaku Zanjaniju, Irancu koji je uspostavio mrežu financiranja koja jamči tok novca prema vojnim snagama Teherana. On, njegova sestra i njezin ljubavni partner iskoristili su Binance, kriptoburzu, preko koje je prošlo 850 milijuna dolara transakcija tijekom dvije godine. Novac koji je zaobišao sustav sankcija. Binance, koji je bio ključni podupiratelj kripto pothvata obitelji Trump, negira odgovornost.
Pitanje svih pitanja istrajnost je stanovništva koje se i dalje nalazi pod snažnim stiskom sigurnosnih službi. Novo vodstvo, o kojem i dalje ne znamo dovoljno, radikalno je promijenilo propagandu nastojeći ublažiti nezadovoljstvo stanovništva teškim životnim uvjetima. Reutersovi izvori iz Irana prenose da, za razliku od revolucionarnih religijskih poruka iz nedavne prošlosti, sadašnja propaganda naglašava nacionalističke teme usmjerene prema široj zajednici, ne samo tvrdolinijaškim skupinama. “Šijitska muslimanska ikonografija mučeništva, glavni oslonac desetljećima, djelomično je ustupila mjesto perzijskim nacionalnim i povijesnim simbolima”, piše agencija.
Trump u pat-poziciji s Iranom, a loše vijesti stižu i iz Pentagona
Iako je u ovom trenutku teško procijeniti je li riječ samo o odmaku vezanom uz želju da se primiri dio stanovništva koji se protivio Islamskoj Republici, može ga se ocjenjivati u okviru procesa koji se očekivao kad bivši vrhovni religijski vođa Ali Hamenei umre – ubijen je u prvim danima američko-izraelske operacije. Većina procjena govorila je o vjerojatnoj nadmoći vojne frakcije unutar sustava, one koju vodi Revolucionarna garda. Njezine dobre pripreme i uspješni planovi obrane, uključujući i napade na susjedne zemlje, dali su joj dodatnu snagu u borbama za vlast unutar sustava. "Putanja naracija koje režim plasira ukazuje na transformaciju režima, iz teokratskog u vojni", rekao je Ali Vaez, voditelj iranskog projekta u Međunarodnoj kriznoj skupini.
Rat traje, ništa nije fiksno
Zbog svega toga čini se da je analitička tvrtka Stratfor u pravu kad zaključuje da će “Iran vjerojatno zadržati čvrst stav o redoslijedu pregovora za izgradnju povjerenja, pozivajući na širu regionalnu deeskalaciju (uključujući prekid izraelskih napada na Libanon) i zadržavajući svoje zalihe visoko obogaćenog uranija u zemlji”.
A Trump nema dovoljno projektila.
Iako se čini da situacija ide u prilog Teheranu, riječ je i dalje o stanju rata u kojem su moguće brze i iznenadne promjene pa se slažemo s izjavom Tonyja Sycamorea, tržišnog analitičara, Reutersu: "Približavamo se kraju 12. tjedna, prošlo je šest tjedana od početka prekida vatre i jednostavno nisam baš uvjeren da smo i korak bliže rješenju spora SAD-a i Irana.”
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....