Rimsko rješenje za uštede u proračunu i čišći grad: Umjesto PET boca, mješine i popis česmi s pitkom vodom

RIM - Ponudivši turistima i domaćima ekološki prihvatljivu mješinicu za vodu, općina Rim računa uštedjeti i njima i sebi popriličnu količinu novca godišnje, na žalost proizvođača plastičnih boca, punilaca mineralnih voda i reciklatora plastičnog otpada (uključujući i tu angažirane mafijaše). Uostalom, i u Zagrebu ih ima koji po svježu besplatnu vodu odlaze s kanistrima u Zaprešić (ne recite Holdingu, jer će i to naplatiti).

“Eco-water”, s logotipom Glavnog grada Rima i s prikazima Koloseja, rimskog akvadukta i mjesnih “nosonja” - gradskih česmi s tipičnim točilom poput kljuke iz kojih neprestance curi svježa voda - savitljiva je a nepropusna, može se strpati u džep kad je prazna, može poslužiti i izvan Rima. Prodaju je - po 2 eura - u svim muzejskim knjižarama i turističkim informacijskim punktovima.

Grad na vodi

U Rimu su izračunali da se po turistu prodaju dnevno u prosjeku 2,2 plastične boce s vodom, a 4-5 dnevno kad je vruće. S druge strane, oko 2000 javnih česmi s besplatnom vodom razasuto je po Rimu, od kojih 280 unutar Aurelijanovih zidina, koje opasuju antički i srednjovjekovni Rim, kuda se turisti najčešće kreću. Veoma često to nije voda iz vodovoda, nego iz podzemnih izvora, od kojih su neki prava vrela mineralne vode: via della Scrofa, via del Nazzareno, odnosno Acqua acetosa su samo neke od tih lokacija.

Turistički boom

Rim leži na vodi, ukusnoj i kvalitetnoj, premda se vlasnici raznih aparata žale da je u njoj mnogo kalcijeva karbonata . To je i “tajna” uspjeha i razvitka antičkog Rima: keltska opsada nije uspjela ne samo zbog gusaka, nego i zbog izvora unutar Kapitolske tvrđave; trebalo je podosta vode za napajanje i pranje milijunskog grada, a carski Rim ju je imao.

Rim ove godine bilježi turistički boom: u prva četiri mjeseca 5 posto više dolazaka i 4 posto više boravaka (“noćenja” u terminima hrvatske birokracije). “Otkrili” su ga Kanađani (31,3 posto više nego lani u ista doba), Kinezi (+16,2), Australci (+12), Brazilci (+11,3), što pokazuje da smanjenje tečaja domaće valute (u ovom slučaju eura) nije uvijek zlo.