VELIKA ANALIZA BBC-ja

‘Remek djelo Izraela, najteži tjedan za neprijatelja ikad! Ali, jako se kockaju, točno znam što Hezbollah sprema...‘

Ovo je najopasnija kriza otkako je Hamas napao Izrael i čini se da sve ide prema nečemu još puno gorem

Izraelski avioni bombardiraju jug Libanona

 Rabih Daher/Afp

Izraelski čelnici zadovoljni su rezultatima ofenzive protiv Hezbolaha, a ministar obrane Yoav Gallant nije se suzdržao pohvaliti nakon zračnih napada u ponedjeljak. "Danas je bilo remek-djelo. Ovo je bio najgori tjedan koji je Hezbolah imao od svog osnivanja, a rezultati govore sami za sebe. Ali, unatoč dosadašnjim uspjesima, njihovi neprijatelji i dalje su dobro naoružani i borbeno raspoloženi", upozorio je Jeremy Bowen, dugogodišnji reporter i dopisnik s Bliskog istoka, a sada međunarodni urednik BBC Newsa.

Bowen se bavi bliskoistočnim problemima od 1989. i spada među najbolje analitičare tamošnjih događaja. U najnovijoj kolumni podsjeća kako u Izraelu vjeruju da će njihova ofenziva pogoditi Hezbolah tako žestoko da će Hassan Nasrallah i saveznici u Iranu zaključiti da je cijena otpora previsoka. Izraelski političari i generali trebaju pobjedu jer nakon gotovo godinu dana rata u Gazi Hamasovi borci još uvijek izlaze iz tunela i ruševina kako bi ubijali izraelske vojnike i još uvijek drže izraelske taoce.

image

Hassan Nasrallah

Afp

Ali, u stvarnosti je Libanon još veća prijetnja Izraelu. Izraelske obrambene snage (IDF) i obavještajna agencija Mossad planiraju kako uništiti Hezbolah još otkako nisu uspjeli pobijediti u posljednjem ratu 2006. godine. Aktualni pogranični rat počeo je dan nakon što je Hamas napao Izrael, prošlog 7. listopada, kada je Hasan Nasralah naredio svojim ljudima da počnu ograničenu, ali gotovo svakodnevnu baražnu vatru preko granice kako bi podržali Hamas. Tako je vezao izraelske trupe i prisilio oko 60.000 ljudi u pograničnim gradovima da napuste svoje domove.

Izrael je Nasralahovim postrojbama zadao teške udarce, ali svi dosadašnji izraelski ratovi s Hezbolahom bili su naporni, iscrpljujući i nikad nisu donijeli odlučujuću pobjedu ni za jednu stranu. Ovaj bi mogao završiti na isti način, prognozira BBC, jer izraelska ofenziva počiva na hazardnoj pretpostavci da će doći trenutak kada će se Hezbolah urušiti, povući s granice i prestati raketirati Izrael. Većina promatrača sumnja u to jer je borba protiv Izraela glavni razlog Hezbolahova postojanja. To znači da bi Izrael morao pokrenuti kopnenu ofenzivu kako bi zauzeo pojas zemlje koji bi služio kao tampon-zona.

Međutim, izraelski zapovjednici znaju da bi ulazak u Libanon predstavljao kudikamo opasniji vojni izazov od borbe s Hamasom u Gazi. Naime, i Hezbolah se pripremao za novi sukob s Izraelcima od kraja rata 2006. godine. Izrael nije uspio uništiti sve tunele koje je Hamas iskopao u Gazi, a u graničnim područjima južnog Libanona Hezbolah je posljednjih 18 godina pripremao slične tunele i obrambene položaje u stijenama. Osim toga, raspolaže ozbiljnim arsenalom koji isporučuje Iran i može se, za razliku od izoliranog Hamasa u Gazi, opskrbiti kopnom preko Sirije.

image

Pogođena zgrada u Bejrutu

Anwar Amro/Afp

Centar za strateške i međunarodne studije, think tank u Washingtonu D.C., procjenjuje da Hezbolah ima oko 30.000 aktivnih boraca i do 20.000 pričuvnih, uglavnom u malim pokretnim pješačkim postrojbama, te između 120.000 i 200.000 projektila i raketa.

Izraelci smatraju da ih Hezbolah neće upotrijebiti u velikoj količini iz straha da će onda izraelske zračne snage učiniti Libanonu ono što su učinile Gazi, pretvarajući cijele gradove u ruševine i ubijajući tisuće civila. "To je još jedno kockanje. Hezbolah bi mogao odlučiti upotrijebiti većinu svog arsenala prije nego što ga Izrael uništi. Uz nastavak rata u Gazi i porast razine nasilja na okupiranoj Zapadnoj obali, Izrael će morati razmišljati o trećoj bojišnici ako napadne Libanon. Iako znaju da bi im Hezbolah mogao nanijeti puno veću štetu nego što je to učinio Hamas prošle godine, u Izraelu vjeruju kako je došlo vrijeme da budu agresivni i odvažni te da istjeraju Hezbolah sa svojih granica. No, suočavaju se s tvrdoglavim, dobro naoružanim i bijesnim neprijateljem. Ovo je najopasnija kriza otkako je Hamas napao Izrael i čini se da sve ide prema nečemu još puno gorem", zaključuje se u BBC-jevoj analizi.

Velika pogreška lidera Hezbollaha

Gregg Carlstrom, dopisnik The Economista za Bliski istok, opisao je situaciju na Twitteru: "Ne postoji strategija nigdje, ni u Izraelu ni u Libanonu. Hezbolah je proveo godinu dana bombardirajući sjever Izraela kao da je depopulacija Kiryat Shmona bila sama po sebi cilj. Međutim, nije uspio ostvariti svoje strateške ciljeve: ublažiti vojni pritisak na Gazu ili prisiliti Izrael na prekid vatre".

Hasan Nasralah je napravio pogrešku izazivajući Izrael. Sada ima malu potporu za sveopći rat s Izraelom, kako od ostalih Libanonaca, tako i od svojih iranskih pokrovitelja. Ako se nastavi držati politike napada na Izrael, to će biti loša odluka jer je jasno da vojno dominantnim Izraelcima odgovara eskalacija sukoba, a ne diplomatsko traženje rješenja.

Pritom se sve manje računa na Ameriku. "U svom govoru u UN-u Joe Biden je zvučao umorno, kao da broji dane do kraja svog mandata. Ni njegovi viši savjetnici ne pokazuju veliku energiju kada je u pitanju rješenje složenih kriza na Bliskom istoku", konstatirao je lijevo orijentirani dnevnik Ha‘aretz.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. listopad 2024 10:56