Pio XII. neće biti beatificiran kad i Ivan Pavao II.

RIM - Papa Pio XII Pacelli (1939-1958) neće biti beatificiran zajedno s papom Ivanom Pavlom II Wojtylom (1978-2004), obznanio je u srijedu Ured za novinstvo Svete Stolice.

Štoviše, „junačka razina kršćanskih kreposti“ koju je papa Benedikt XVI Ratzinger svojim potpisom priznao papi Pacelliju odnosi se samo na odnos Pija XII spram Boga i vjere, a „ne na vrednovanje povijesnog učinka svih operativnih odluka“ tog pape, piše u Bilješci. Tu se navodi da je i papa Ivan Pavao II naglasio isti kriterij kad je beatificirao Pija IX Mastaija Ferrettija (1846-1878) i Ivana XXIII Roncallija (1958-1963).

U toj Bilješci se izrijekom navodi da je ona odgovor na „izvjestan broj reakcija u židovskom svijetu“.

Uloga pape Pija XII za drugoga svjetskog rata nije dobro viđena među Židovima. U izraelskome memorijalnom centru Yad Vashem, posvećenome genocidu nad Židovima (holokaust ili šoa), uz fotografiju tog pape piše da je „Pio XII, izabran 1939, odložio encikliku protiv antisemitizma i rasizma koju je priredio njegov prethodnik. Čak i pošto su izvijesti o pokoljima židovâ prispjele u Vatikan, nije reagirao ni usmenim ni pismenim javnim prosvjedima. Nije se 1942 pridružio prosvjedima Saveznikâ zbog ubojstava židovâ. Pio XII nije intervenirao kada su iz Rima deportirani u Auschwitz.“

U Bilješci Ureda za novinstvo (koju je jamačno vidio i odobrio Papa), dekret Benedikta XVI „ne kani dakle, pa ni u najmanjoj mjeri, ograničiti diskusiju o konkretnim odabirima Pija XII u situaciji u kojoj se našao, ali Crkva sa svoje strane tvrdi da se Pio XII za njih opredijelio s isključivom nakanom da na najbolji način ispuni službu s dramatičnom i dubokom papinskom odgovornošću“.

Sveta Stolica kaže da razumije zahtjev da se otvore svi dokumenti o tom razdoblju, ali kaže da za njihovo sređivanje i otvaranje treba još „nekoliko godina“.

Voditelj Ureda o. Federico Lombardi je podsjetio da su i mnogi Židovi posvjedočili akcije Pija XII u korist Židovâ.

Stoga Sveta Stolica objašnjava da dekret nije čin uperen protiv Židovâ i izražava nadu da potpisivanje dekreta „neće biti smatrano preprekom na putu dijaloga između židovstva i Katoličke crkve“.

Nadalje se potvrđuje da će Papa 17 siječnja pohoditi rimsku Sinagogu i tvrdi da je to „prilika da se velikom srdačnošću potvrde i ojačaju veze uzajamnog prijateljstva i poštivanja“ katolikâ i Židovâ.