Raste napetost između Svete Stolice i židovskih zajednica

RIM - Zbog Papina potpisa na dekretu o junačkoj razini kršćanskih kreposti Pija XII mogao bi otpasti i posjet Benedikta XVI rimskoj Sinagogi, već dogovoren za 17 siječnja, dakle za nepuna četiri tjedna, javila je u jučerašnjim dnevnicima državna Talijanska radiotelevizija Rai.

Rimska glasila navode i druge pokazatelje napetosti između Svete Stolice i židovskih zajednica, koje smatraju da Pio XII, papa 1939-1958, nije poduzeo sve što je mogao i što je trebao protiv genocida (šoa, holokaust) nad Židovima koji su poduzeli nacisti, ustaše i još neki (ne svi) fašistički pokreti na vlasti za drugoga svjetskog rata. I u samoj Crkvi bilo je onih koji su smatrali da je Pio XII morao istupiti javnom osudom, dok su drugi ocjenjivali da ne bi time pomogao židovskim žrtvama nego bi samo pogoršao položaj i njih i katolikâ.

Govoreći u ponedjeljak ujutro u Klementinskoj dvorani Apostolske palače u Vatikanu, na tradicionalnome predbožićnom susretu s dužnosnicima Rimske kurije i vatikanskog Guvernerata, o događajima koji su obilježili 2009, Papa je ponovo naglasio važnost svog hodočašća u Svetu Zemlju u svibnju ove godine, kada je pohodio i Yad Vashem. To je, kaže Benedikt XVI, bio „potresan susret s okrutnošću ljudskog grijeha, s mržnjom zaslijepljene ideologije koja je, bez ikakva opravdanja, milijune osoba predala smrti i koja je, u krajnjoj liniji, htjela sa svijeta otjerati i Boga, kako Abrahamova, Isakova i Jakovljeva, tako i Isusova Kristova Boga. Stoga je to na prvome mjestu komemorativni spomenik protiv mržnje, usrdan poziv na pročišćenje i praštanje, na ljubav.“

Posjetivši Yad Vashem Benedikt XVI je izbjegao proći onom njegovom dvoranom gdje, uz fotografiju, „Pio XII, izabran 1939, odložio encikliku protiv antisemitizma i rasizma koju je priredio njegov prethodnik. Čak i pošto su izvijesti o pokoljima židovâ prispjele u Vatikan, nije reagirao ni usmenim ni pismenim javnim prosvjedima. Nije se 1942 pridružio prosvjedima Saveznikâ zbog ubojstava židovâ. Pio XII nije intervenirao kada su iz Rima deportirani u Auschwitz.“

Benedikt XVI nije potpisao dekret o junačkoj razini kršćanskih kreposti Pija XII lani, kada mu ga je podastrla Kongregacija za kauze svetih, završivši svoj dio posla u procesu beatifikacije. Nagađalo se da je Papa tako postupio da ne kompromitira svoje žuđeno hodočašće u Svetu Zemlju.

Postulator kauze Pija XII i emeritirani profesor rimske Gregoriane isusovac Peter Gumpel tada je u intervjuu Ansi ocijenio da „Katolička crkva čini sve moguće da bi imala dobre odnose s Izraelom, ali se prijateljski odnosi mogu sazdati samo na osnovi uzajamnosti“ i obrazložio: „Kauza beatifikacije Pija XII već je zaključena“, kaže njezin postulator Peter Gumpel, „nedostaje samo još Papin potpis“ (na dekretu o junačkim kršćanskim krepostima toga Sluge Božjega), a Benedikt XVI ne potpisuje „jer Papa želi imati dobre odnose sa Židovima“.

Iz Vatikana je, međutim, javljeno da je Benedikt XVI htio pomnije proučiti prigovore Piju XII, pa ih je povjerio posebnome povjesničarskom povjerenstvu. Ništa se o radu tog povjerenstva nije čulo, sve dok u petak nije objavljeno da je Benedikt XVI, uz niz drugih dekreta podastrtih ove godine, uključujući i onaj o Ivanu Pavlu II, potpisao i lanjski o Piju XII. Ostalo je samo zaključiti da je komisija valjda završila svoj rad i da se Papa valjda uvjerio da prigovori nisu utemeljeni, odnosno da nisu presudni po uzdizanje Pija XII na slavu oltara a za pouku i primjer katolicima.