Ne spašava se samo Grčka, već cijela euroregija u dugovima

ZAGREB - Najzaduženije zemlje Europe - Italija (1400 milijardi dolara), Španjolska (1100 milijardi dolara), Irska (867 milijardi dolara), Portugal (286 milijardi dolara) i Grčka (236 milijardi dolara) najviše duguju svojim bogatijim susjedima iz eurokluba, ali i međusobno.

Grčka duguje gotovo deset milijardi dolara portugalskim bankama, Portugal duguje 86 milijardi dolara španjolskim bankama, a Španjolska Portugalu 28 milijardi dolara. Irska najviše duguje Njemačkoj i Britaniji, Španjolska Njemačkoj 238 milijardi dolara, Italija duguje Španjolskoj 31 milijardu dolara... i tako u krug.

Analitičari govore kako ova posljednja financijska kriza nije spašavanje Grčke nego cijele eurozone. Zemlje eurozone i MMF stoga su i odlučili da u spas Grčke ulože nevjerojatnih 110 milijardi eura jer su procijenili da bi se u protivnom mogla raspasti Europska Unija. Spašavanje Grčke stajat će zemlje eurozone 80 milijardi eura, a MMF će dati 30 milijardi.

Nakon odluke o pomoći, premijeri bogatih europskih zemalja sada su pred novom političkom krizom jer svojim poreznim obveznicima moraju objašnjavati zašto daju njihov novac za spas građana i vlade koji su se neobuzdano zaduživali i previše trošili.

Spremni izaći na ulice

Na vijest o odboravanju velikog paketa pomoći Grčkoj, kakav se u povijesti ne pamti, europske burze reagirale su prilično suzdržano.

U Grčkoj su dionice najprije skočile, a onda su se srušile, dok je većina drugih eurupskih burzi jučerašnji dan završila u laganom minusu, ili neznatnom plusu. Dogovor kojim su zemlje članice EU i MMF skupile 110 milijardi eura i odobrile kredit Grčkoj na rok od tri godine bio je očekivan, samo što su ulagači bili sumnjičavi hoće li to biti dosta za rješavanje nagomilanih problema u toj zemlji.

- Katastrofa do koje bi doveo bankrot Grčke je izbjegnut, ali tržišta su shvatila da će to biti dug i težak put prije nego što postane bolje - izjavio je za BBC Philippe Gijsels iz BNP Paribas Fortis Global Markets u Bruxellessu. Postoje i dvojbe hoće li Grčka biti u stanju provesti rezanje proračuna koje je obećala.

Istraživanja, naime, pokazuju da je polovica stanovništva spremna izaći na ulice kako bi se suprotstavili mjerama koje znače rezanja primanja državnim službenicima i umirovljenicima te povećanje poreza. No, grčki premijer George Papandreou obećao je da ima hrabrosti za provedbu odlučnih mjera štednje jer je u pitanju budućnost zemlje.

Podrška bankama

Grčke obveznice kojima je prošlog tjedna srušen kreditni rejting na razinu spekulativnog, ili ‘junk’ ,sve su manje privlačne, ulagači ih se žele riješiti i cijena im pada, što govori da je povjerenje u ekonomiju zemlje na samom dnu.

Njemačka je od početka pokazivala najviše rezervi prema sanaciji Grčke, ali sama kancelarka Angela Merkel na kraju je ustvrdila da je to jedini način da se osigura stabilnost eura. Jučer je potpisala nacrt zakona kojim će u prvoj godini Grčkoj odobriti 8,4 milijarde eura. Parlament bi ga trebao usvojiti do kraja tjedna.

Oko 10 milijardi eura pomoći, kako su kazale grčke vlasti, bit će utrošeno za podršku bankama. U iduće tri godine očekuje se da će zemlja biti u recesiji, čime će se smanjiti potražnja za kreditima i drugim uslugama na kojima banke zarađuju. U ovoj će godini BDP zemlje pasti četiri posto, a u minusu će biti i iduće dvije godine.

Pomoć Grčkoj, kako je istaknula A. Merkel, nije test za pomoć drugim zemljama u nevoljama.

Ta problematika, što učiniti sa zemljom koja zapadne u krizu, očito će se morati podrobnije razmotriti.