Portugalu će trebati još više novca nego Irskoj

LISABON - Španjolska je jučer čvrsto tvrdila da neće postati iduća žrtva dužničke krize u eurozoni nakon što je privremeni portugalski premijer José Sócrates preksinoć u dramatičnom televizijskom obraćanju naciji obznanio da će Lisabon zatražiti financijsku pomoć od Europske Unije.

Drastičan porast

Portugal je tako, nakon Grčke i Irske, postao treća zemlja eurozone koju će Unija morati spašavati, najvjerojatnije opet u tandemu s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Sócrates nije rekao koliko će novca trebati Portugalu, no analitičari pretpostavljaju da će biti riječ o najmanje 70 milijardi eura. Portugalski list Diario Economico, pozivajući se na izvore u vladi, tvrdi da će Lisabonu trebati i 90 milijardi - pet više od Irske.

Sócrates se godinu dana opirao traženju pomoći u inozemstvu, no popustio je nakon što su - otkako je prije dva tjedna opozicija odbila podržati njegove mjere štednje, zbog čega je manjinska vlada odstupila - troškovi zaduživanja na međunarodnim tržištima za Portugal drastično porasli, a kamata na državne obveznice prešla osam posto.

Razina iznad ‘smeća’

Agencije za kreditni rejting posljednjih su dana jedna za drugom portugalskim obveznicama davale tek jednu razinu iznad “smeća” - dakle, u njih je rizično ulagati - a i portugalske su banke poručile da više ne mogu kupovati obveznice koje izdaje vlada. Jer, postojao je strah da bi bez dodatnih ušteda Portugal još i mogao platiti ratu kredita od pet milijardi eura koja stiže na naplatu 15. travnja, no posve je neizvjesno bilo hoće li si država moći priuštiti ratu od sedam milijardi koja stiže na naplatu 15. lipnja. Nekoliko sati prije premijerova obraćanja uspjeli su se na aukciji zadužiti za još milijardu eura, ali investitori su za to tražili rekordne kamate.

- Ovo je posebno ozbiljan trenutak za našu zemlju, a ako ništa ne poduzmemo, stvari mogu biti samo gore - rekao je Sócrates i dodao da je traženje pomoći “zadnja slamka spasa”.

Previše trošili

Cijelo desetljeće Portugal je mučio slab gospodarski rast, prosječno samo 0,7 posto godišnje, prije svega zbog nekonkurentnosti njegove ekonomije unutar Europske Unije i oslanjanja na tekstilnu i obućarsku industriju, koja je pogone preselila u Aziju.

Uz to je, prema procjenama ekonomista, vlada trošila previše, prije svega na socijalne programe, pa je državni deficit lani dosegao 10,5 milijardi eura ili 9,3 posto, a javni dug 92,4 posto BDP-a.

Nisu pomogla ni tri paketa mjera u godinu dana kojima je uvedena najoštrija štednja otkako je Portugal prije 37 godina postao demokracija: srezane su plaće zaposlenih u javnim službama, zamrznut rast mirovina, povećani PDV i porez na dohodak, provedeni rezovi u zdravstvu i obrazovanju, zamrznute javne investicije.