BRUXELLES - Mađarska je ulaskom u novu 2011. godinu preuzela predsjedavanje Europskom Unijom do kraja lipnja.
To je treća država iz istočne Europe (nakon Slovenije i Češke) koja će voditi EU, a u starim državama članicama mediji kritično pišu o spremnosti Budimpešte da vodi Uniju.
Najstabilnija vlada
Mađarska je prije dvije godine bila gotovo pred bankrotom, nije u eurozoni, a stupanje na snagu novog zakona o medijima, za koji mnogi smatraju da uvodi mogućnost državnog nadzora nad medijima i jača samocenzuru, neki su od elemenata koji izazivaju nelagodu u Bruxellesu i nekim drugim europskim glavnim gradovima.
Mađarska ima vjerojatno najstabilniju vladu u cijeloj EU jer je na nadavnim izborima Fidesz iz desnog centra osvojio dvije trećine mjesta u parlamentu te Viktor Orban sa svojom vladom može vladati samostalno i jednostavno mijenjati zakone, uključujući i Ustav. Zbog toga se od Mađarske očekuje da stalno dokazuje svoju demokratsku zrelost.
Manje ovlasti
Dužnosnici mađarske vlade su pozvali medije da bez predrasuda i objektivno sude predsjedništvo na osnovi djela te izrazili stav da zakon o medijima nipošto ne krši principe slobode medija.
Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora prije godinu dana i uloga rotirajućeg predsjedništva EU se promijenila. Summite EU (Europsko Vijeće) vodi stalni predsjednik Vijeća Herman van Rompuy dok visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton predsjedava Vijećem ministara vanjskih poslova. Mađarska će tako samo asistirati u mnogim područjima.
Siromašni i bogati
Među najvećim izazovima za mađarsko predsjedništvo bit će početak pregovora o financijskoj perspektivi EU za razdoblje od 2014. do 2020 godine. Njemačka, Francuska i Velika Britanija su jasno dale do znanja da neće dopustiti nekontrolirani rast EU proračuna dok će siromašnije države članice zagovarati porast proračuna kako bi se što više novca osiguralo za kohezijske fondove.
Stabilnost eurozone je isto veliki izazov te će Mađarska, iako sama još uvijek nema euro, morati koordinirati i te pregovore.
Pregovori o Schengenu
Ulazak Bugarske i Rumunjske u Schengen zonu i završetak pregovora o članstvu Hrvatske su također među mađarskim prioritetima. Međutim, Njemačka i Francuska su jedan prioritet već pokopali krajem prosinca kada su ministri blokirali ulazak Bugarske i Rumunjske u Schengen. Mađarski ministar vanjskih poslova Janos Martonyi je izrazio nadu da će se pregovori s Hrvatskom zaključiti prije kraja mađarskog predsjedništva.
Dunavska strategija
“Mi smo imali čak i veću ambiciju, da do kraja našeg predsjedništva potpišemo Ugovor o pristupu Hrvatske u EU , no shvatili smo da je to sada nemoguće te ćemo učiniti sve da do kraja lipnja zaključimo pregovore, što je realno”, rekao je Martonyi.
Dunavska strategija, kojoj je cilj veći razvoj podunavskih država, također je projekt koji će EU pokrenuti za vrijeme mađarskog predsjedništva, ali EU neće davati posebna nova financijska sredstva za te projekte.
Euro službena valuta i u Estoniji
Estonija je od početka ove godine postala 17. država članica eurozone, a euro je jedina valuta u ovoj baltičkoj državi.
Iako je euro tijekom prošle godine prolazio kroz najveći izazov otkada je postala zajednička valuta većine država EU, čelnici Unije smatraju da je valuta stabilna. Estonija je, svojom financijskom disciplinom, ispunila uvjete za uvođenje eura.
Izvan eurozone ostaje još deset država članica EU od kojih Danska, Švedska i Velika Britanija ne žele uvesti euro, a ostale države ne ispunjavaju uvjete.
