KRAH MAĐARSKOG PREDSJEDNIŠTVA

Nove države članice loši su predsjedatelji Unijom

Mađarskog premijera Viktora Orbana sve više kritiziraju zbog načina vladanja državom
 AFP

BRUXELLES - Mađarsko predsjedanje Europskom Unijom neslavno je počelo iako je vlada te države uložila goleme napore kako bi se pripremila za rotirajuće šesto polugodišnje predsjedanje Unijom. Mađarska je izložena velikoj kritici ne samo medija u zapadnoeuropskim državama nego i pojedinih vlada država članica, kao i samih institucija EU zbog kontroverznog medijskog zakona. Zato je taj problem obilježio prvih mjesec dana mađarskog predsjedništva znatno više nego prioriteti koje je Mađarska sebi postavila.

Mađarski premijer Viktor Orban , kojeg neki analitičari sve više uspoređuju s bivšim hrvatskim presjednikom Franjom Tuđmanom i slovačkim premijerom Janom Mečiarom zbog totalitarnog načina vladanja, inzistira u stavu da mađarski zakon o medijima ne sadrži nikakve restriktivne mjere koje se ne mogu naći u zakonima drugih država EU.

Jak pritisak

Takvo argumentiranje nije smanjilo pritisak na Mađarsku, a Europska komisija istražuje je li taj zakon uopće u skladu sa standardima EU. Mediji postavljaju pitanje može li uopće država koja usvaja takve restriktivne mjere za medije voditi EU koja državama kandidatkinjama i državama izvan Europe soli pamet o visokim principima medijskih sloboda.

Predstavnici mađarske vlade priznaju da nisu očekivali takve napade i kažu kako vjeruju da su izloženi kampanji zapadnih država i njihovih medija koji žele stvoriti dojam da nove članice EU nisu sposobne uspješno presjedati Unijom. Sam premijer Orban kaže da to što je mađarska demokracija mlada nipošto ne znači da je ta država manje demokratska od drugih članica EU.

I da nije izbio skandal sa zakonom o medijima, na samom početku svog predsjedanja Mađarska bi se suočila s neuspjehom. Francuska i Njemačka odmah su pokopale bilo kakve šanse za uspjeh u relaziciji jednog od prioriteta mađarskog predsjedništva EU, a to je prijem Rumunjske i Bugarske u schengensku zonu.

Eventualno zaključenje

Kako sada stvari stoje, moguće je da na kraju predsjedanja EU Mađarska kao jedini rezultat ima eventualno zaključenje pristupnih pregovora s Hrvatskom, do čega je Budimpešti izuzetno stalo, ali ni tu uspjeh nije zajamčen.

Mađarska je treća nova članica EU koja je preuzela predsjedanje. Češko predsjedništvo je bilo kaotično, s promjenom vlade usred predsjedanja. U usporedbi s Češkom i sada Mađarskom, Slovenija je relativno uspješno vodila EU.

A pred Poljskom, koja nakon Mađarske preuzima vođenje EU, također je veliki test jer će i ta država usred predsjedanja imati izbore. Poljaci kažu da ti izbori neće imati utjecaja na rad predsjedništva. U EU kurtoazno za svako predsjedništvo kažu da je “uspješno”, pa čak i “povijesno”.

Takve epitete daju pogotovo predsjedanjima novih država članica. Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora, važnost rotirajućeg predsjedanja znatno je manja nego prije, pa bi i očekivanja trebala biti manja.

Belgiji lakše s EU nego s njenima

Da za uspješno vođenje EU nije nužno potrebna stabilna vlada, dokazuje Belgija. Ona nema vladu ni 250 dana nakon izbora, a s tehničkom vladom uspješno je vodila EU u drugom polugodištu 2010. Ali Belgija je iskusna članica EU jer je jedna od njezinih osnivačica, a i sjedište EU je u Bruxellesu. Belgijski političari u šali govore da im je lakše voditi EU nego Belgiju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 00:36