Operacija koja mijenja svijet kakav poznajemo. Otkriveno kako je Iran zaradio 43 milijarde $

U godišnjem izvješću iz lipnja ove godine Europska središnja banka zaključuje da je dolar potvrdio poziciju dominantne svjetske valute. Slijedi upozorenje: otvoreno je pitanje dugoročne stabilnosti dominacije, s obzirom na geopolitičke napetosti i promjene u američkoj politici.

Kina je tijekom globalne financijske krize (2008.) naučila koju moć SAD-u pruža dolar te pokrenula proces kojim smanjuje vidljivu izloženost dolaru. Središnja banka (PBOC) 2013. bila je najveći inozemni vlasnik američkih obveznica (Treasuries), oko 1,3 bilijuna, a sada je treći s oko 700 milijardi. Udio dolara u rezervama PBOC-a pao je sa 79 posto 2005. na 55 posto 2019. godine, što je posljednji službeni podatak, no riječ je o vidljivoj izloženosti - dio dolara premješten je u državne banke i fondove izvan službenih rezervi.

Dugoročni je cilj dedolarizacija međunarodnog trgovinskog sustava, ali Peking je svjestan niza prepreka na tom putu. Ponudio je stoga mogućnosti trgovine njihovom valutom, juanom, te izgradio alternativni financijski sustav usmjeren na slabljenje moći Washingtona, zasad na energetskom tržištu. SAD je u travnju nametnuo sankcije kineskoj rafineriji Hengli Petrochemical jer je kupovala iransku naftu, a tvrtka je, prenosi The Wall Street Journal, odlučila buduće kupnje nafte podmirivati juanima, ne više dolarima.

Fernando Gutierrez-juarez/Dpa Picture-alliance Via Afp

Iran je 2024., pod američkim sankcijama, zaradio oko 43 milijarde dolara prihoda od nafte. Dio tih transakcija prošao je kineskim prekograničnim međubankovnim sustavom plaćanja (CIPS), denominiranim u juanu, koji postoji od 2015. i alternativa je SWIFT-u. Iran je većinu nafte prodao Kini za juane kojima zatim kupuje kinesku robu i robu zemalja spremnih trgovati u toj valuti, poput Rusije i Pakistana (da je u dolarima, mogao bi kupovati bilo čiju robu).

Kina bi mogla izdržati do sredine rujna, a SAD je nadomak opasne razine. Ovo nije viđeno 30 godina

Kina je 2018. lansirala naftne ugovore denominirane u juanu kojima se trguje u Shanghaiju, a 2021. pokrenula mBridge, platformu koja koristi digitalne verzije juana i drugih valuta za izvršavanje prekograničnih plaćanja koja se namiruju između središnjih banaka bez da novac prolazi kroz američke financijske institucije, piše WSJ. Digitalni juan čini 95 posto od 4000 prekograničnih plaćanja na mBridgeu. Iranska vojska uspostavila je tajne trgovačke jedinice, a ove stotine paravan-tvrtki kako bi radile s posrednicima na prodaji kineskim rafinerijama i prikrile porijeklo sirove nafte.

Udio juana u globalnom financiranju trgovine utrostručio se u posljednjih pet godina na šest posto u travnju, prema podacima SWIFT-a. Većinu ove godine drugi je po korištenju, ispred eura, a iza dolara, piše WSJ. Sustavi temeljeni na juanu "zamagljuju sposobnost američke obavještajne zajednice da vidi financijske tokove", rekao je Josh Lipsky, bivši zaposlenik MMF-a, sada u Atlantic Councilu.

Kina ne želi zamijeniti SAD kao globalnog hegemona jer taj položaj traži puno ulaganja s upitnim povratom, pa tako ne kani u potpunosti zamijeniti dolar juanom na svjetskoj razini jer bi morala ukinuti kapitalne kontrole i dopustiti slobodno fluktuiranje valute, što bi moglo potaknuti bijeg kapitala i destabilizirati zemlju. Cilj je razvijati trgovinske tokove izvan američkog dolara uz stratešku viziju potkopavanja autoriteta SAD-a.

U taj se kontekst uklapa Trumpova izjava 17. lipnja da je SAD uzeo "puno" iranskog novca i da će ga morati vratiti. "To nije naš novac, to je njihov novac, a mi smo ga zamrznuli u jednom trenutku. Pretpostavljam da ćemo ga morati vratiti, znate, ako ga ne bismo vratili, nitko nikada više ne bi ulagao u dolar", dodao je.